Zbog sve veće zainteresiranosti ljudi za vremensku prognozu, naročito u ljetnom periodu, kada je vrijeme godišnjih odmora, ekipa “Avaza” posjetila je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) u Sarajevu, kako bi se detaljnije informirala o načinu prognoziranja vremenskih prilika. O tome smo razgovarali s Bakirom Krajinovićem, stručnim savjetnikom u sektoru primijenjene metodologije u FHMZ.

- Naš zadatak je da 365 dana u godini pratimo i mjerimo vrijednosti temperature zraka, vlažnosti, atmosferskog pritiska, količinu padavina, visinu snježnog prekrivača, vlažnost zemljišta i temperaturu, kretanje i jačinu vjetra, sunčevo zračenje, vidljivost - rekao nam je Krajinović.

Kompleksan sistem

Svaka prognoza ima, kako nam je pojasnio, određenu vjerovatnoću ostvarenja i nikada nije stopostotno tačna.

- Atmosfera je vrlo kompleksan sistem i u njoj je sve povezano. Čak i zagrijevanje asfalta utječe na promjene. Bolje nikakav podatak nego bilo kakav. Ako jednom narušimo ugled i plasiramo netačne informacije ili ih ne plasiramo na najbolji način, gubimo povjerenje krajnjih korisnika - istakao je Krajinović.

Pouzdano se može prognozirati samo dan unaprijed. U naredna tri dana moguće su samo detaljne promjene vremena, ali ne i tačno vrijeme i lokacija vremenskih prilika.

Kako naglašava, postoji razlika između podataka koji se nalaze na mobilnim aplikacijama i onih koje daje Zavod.

Mjerna služba

Kako nam je pojasnio, termometri su ključ svega i oni su najvažniji dio mjerne službe. Pomoću instrumenata koji sedam dana neprekidno mjere temperaturu i vlažnost zraka mogu se na svakih deset minuta vidjeti promjene u vrijednosti tih parametara.

Količine padavina mjere se kišometrom i snjegometrom. Kontrola mjerenja vrši se pomoću senzora koji provjerava sve prikupljene podatke. Na krovu zgrade Zavoda nalazi se najsavremeniji anemometar za mjerenje svih podataka o jačini vjetra.

Sezonska prognoza pravi se u saradnji s ekspertima iz južne Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.