U sklopu obilježavanja 26. godišnjice genocida u i oko Srebrenice, danas je u Sarajevu promoviran Zbornik radova s Međunarodne naučne konferencije pod nazivom "Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice", održane 19. oktobra 2020. godine.
Dvotomni zbornik radova, koji su objavili Univerzitet u Sarajevu (UNSA), Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, Institut za historiju UNSA i Univerzitet u Tuzli, sadrži 39 naučnih radova u kojima su predstavljena nova istraživanja i saznanja interdisciplinarnog karaktera.
Kako je tim povodom izjavio rektor UNSA prof. dr. Rifat Škrijelj, temeljni smisao spomenute konferencije i promocije Zbornika radova s tog skupa jeste u naučno valoriziranom rasvjetljavanju genocida u Srebrenici i stanja u toj regiji 25 godina poslije.
- To je prevažno za Bosnu i Hercegovinu, jer istina o Srebrenici koja se zasniva na naučno validnim istraživanjima, jedino je što univerziteti mogu ponuditi, a što može biti temelj za izgradnju jednog novog društva na teritoriji Srebrenice, revitalizaciji tog područja i sprječavanja da se takvo zlo ponovi negdje u svijetu – poručio je Škrijelj.
Na pitanje novinara, Škrijelj se osvrnuo i na sutrašnju presudu Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću kazavši da niko ne bi smio biti amnestiran jer je to jedini način da se spriječe novi zločini u svijetu.
- Osuđujem svako opraštanje zločina i očekujem da će pravda stići svakog ko je počinio nepravdu - kazao je Škrijelj.
U prvom procesu, ova dvojica šefova Državne sigurnosti Srbije su bila oslobođena, ali se sada očekuje nova prvostepena presuda nakon ponovljenog suđenja. Bez obzira na ovu odluku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, postoji mogućnost žalbe, nakon čega bi bila donosena i konačna presuda.
Potcrtao je kako je želja organizatora – UNSA i Univerziteta u Tuzli da sa vlastitim organizacionim jedinicama budu oslonac stanovništvu Srebrenice u rasvjetljavanju istine i u sprječavanju ponavljanja takvog zla.
Ocijenio je, istovremeno, kako je zahvaljujući Naučnom odboru s akademikom Mirkom Pejanovićem na čelu i ostalim istraživačima, spomenuta konferencija uspješno organizirana, te da je rezultirala Zbornikom radova kao pisanim tragom iz vremena u kojem je održana.
Referirajući se na značaj objavljenog zbornika, akademik Miloš Trifković je istaknuo kako je veoma važno da je na jednom mjestu skupljen obiman i pregledan materijal, koji interdisciplinarno pokriva različite aspekte genocida u Srebrenici, uključujući i poimanje pojave genocida uopće.
Dodao je kako su naslovi cijelina sadržanih u Zborniku veoma precizni, te da nude cjelovit pregled stanja po različitim pitanjima, kao i da je posebna pažnja posvećena međunarodnim aspektima genocida u Srebrenici.
Zbornik, kako je kazao, sadrži i analizu onoga što se dešavalo na međunarodnim sudovima, kao i naučni osvrt na individualno psihološke i grupno psihološke aspekte genocida.
Da Zbornik radova predstavlja izuzetno važan doprinos naučnom sagledavanju namjera, uzroka, ciljeva, razmjera i posljedica izvršenog genocida nad Bošnjacima, smatra i naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA Muamer Džananović.
Podsjetio je u tom kontekstu kako je prošlo skoro 30 godina od izvršenja prvih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, te na poražavajuću činjenicu da "većina počinjenih masovnih i pojedinačnih zločina neće biti procesuirana“.
- Svjedoci smo da se ovih dana snažnije nego ikada negira genocid nad Bošnjacima, na lokalnom, regionalnom i što je primjetno i na međunarodnom nivou – kazao je Džananović, navodeći kako se formiraju komisije koje kvazinaučna istraživanja pokušavaju 'poturiti' kao vjerodostojna.
Mišljenja je kako, uzimajući sve to u obzir, pred akademskom zajednicom u BiH ostaje obaveza da se okrene naučnoj argumentaciji i istraživanjima, te da je to dug prema žrtvama najtežih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, uključujući i genocid.
Naučni radovi sadržani u Zborniku radova sa spomenute konferencije, polazeći sa društveno-političkog, historijskog, sociološkog, psihološkog i demografskog aspekta, elaboriraju rezultate istraživanja o događajima u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992‒1995., a kako je rečeno, posebnu vrijednost daju radovi koji tematiziraju društveno-političke posljedice nakon 1995. godine.
Zbog obima naučnih radova, zbornik je podijeljen u dva jednako vrijedna i značajna toma, a koncepcija strukture sadržaja sistematizirana je u šest tematskih cjelina.
Zbornik počinje predgovorom prof. dr. Rifata Škrijelja, rektora UNSA, a završava Zaključcima sa spomenute konferencije koje uime Naučnog odbora potpisuje akademik Mirko Pejanović.
Zbornik radova, u čijem su fokusu uzroci, razmjere i posljedice genocida u i oko Srebrenice, uredili su Muamer Džananović, Zilha Mastalić-Košuta i Merisa Karović-Babić, naučni saradnici Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.
Nakon predstavljanja Zbornika u Sarajevu, planirane su promocije te publikacije u Tuzli, 5. jula i Potočarima, 8. jula.
