Nakon posljednje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a dileme su, ako ih je neko još i imao, definitivno otklonjene - Kristijan Šmit (Christian Schmidt) bit će novi visoki predstavnik u BiH.

Rusija usamljena

 Šmit će 1. avgusta stupiti na dužnost uprkos Dodikovim najavama da će Rusija blokirati imenovanje koje je, navodno, moralo proći kroz Vijeće sigurnosti, za šta je dobio i podršku iz Srbije, i uprkos tome što je i sama Rusija to na sjednici zahtijevala.

Vijeće sigurnosti je na tački o BiH povuklo pitanje imenovanja novog visokog predstavnika, i pored insistiranja Rusije, koja je tražila da se Vijeće sigurnosti izjasni o činjenici da je Vijeće za implementaciju mira (PIC), uz izdvojeno mišljenje Rusije, već prihvatilo ostavku Valentina Incka (Inzko), kao i imenovanje Nijemca Šmita.

Rusija je ostala usamljena jer su se ambasadori ostalih zemalja izjasnili pozitivno. Zanimljivo je da se ni Kina, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, nije protivila imenovanju Šmita.

- Imenovanje novog visokog predstavnika u BiH je gotova stvar - jasno je poručio Ričard M. Mils (Richard M. Mills), zamjenik američkog ambasadora u UN-u.

Rusija nije povukla nikakav veto u Vijeću sigurnosti, jer za to nije dobila ni priliku, UN će samo konstatirati aktuelno stanje prema kojem, umjesto Incka, koji je podnio ostavku, PIC potvrđuje Šmita za novog visokog predstavnika.

Zanimljivo je da je Mils na sjednici još dodao kako nisu ispunjeni uvjeti za zatvaranje OHR-a te da će se to desiti tek kada se provede “5+2 agenda”.

Ona je usvojena u februaru 2008. godine od Vijeća za provedbu mira, čime su definirani uvjeti za zatvaranje OHR-a. To su, između ostalog, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanu, ali i pozitivna procjena situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta ostaje

Iako je BiH ispunila neke od ovih uvjeta, jasno je da neki, poput vojne imovine i raspodjele imovine između države i nižih nivoa vlasti, još nisu riješeni. No, najspornija od svega je, vjerovatno, posljednja tačka “Pozitivna procjena situacije u BiH od PIC-a” i pokazuje paradoks politike Milorada Dodika.

Naime, iako se radi o najgrlatijem zagovorniku ukidanja OHR-a, činjenica je da je upravo on jedan od vodećih uzročnika političkih nestabilnosti i sukoba u BiH, što onemogućava da se ispuni posljednji uvjet za zatvaranje OHR-a. Na taj način upravo je sam Dodik, sa svojom politikom, najbolji garant ostanka Ureda visokog predstavnika.

Osnovni zadatak

U svojim javnim istupima Šmit je jasno naglašavao da će mu cilj biti da bude posljednji visoki predstavnik u BiH. S obzirom na to da je jasno određeno šta su uvjeti zatvaranja OHR-a, izvjesno je da će Šmitov osnovni zadatak biti da stabilizira političku situaciju u BiH, smiri separatističke i konfliktne politike te vrati zemlju na put evropskih integracija. Glasanja u PIC-u i reakcije SAD jasno pokazuju da će za ovu politiku imati široku zapadnu podršku nasuprot Rusiji.