Vijest iz okoline Rogatice, u kojoj je 12-godišnji dječak poginuo prilikom upotrebe vatrenog oružja u selu Begzadić, otvara staru temu o naoružanju koje je u posjedu građana BiH.

Alarmantan je i podatak iz jula ove godine, gdje su istraživanja neovisne američke organizacije „World Population Review“ utvrdila da su Bosanci i Hercegovci 13. najnaoružanija nacija u svijetu, jer u svojim kućama imaju čak 1.185.000 komada oružja.

Nelegalno naoružanje

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, upozorava za „Avaz“ na jasne procedure.

- Svako oružje je opasno, ali legalno je ipak prijavljeno i postoje zakoni i pravila o njegovom korištenju i čuvanju. Ono što je veliki problem je postojanje ogromnih količina nelegalnog oružja u BiH. Prema procjeni UNDP-a, u BiH ima oko 750.000 komada nelegalnog oružja, a prema drugima - i više - govori Mušić.

Povremeni pozivi policijskih agencija da se naoružanje preda bez sankcija nisu dovoljni, pa se razmišlja i o otkupu oružja, što naš sagovornik vidi kao moguće rješenje.

- Vlasti nisu dovoljno zainteresirane da uđu u masovne akcije oduzimanja nelegalnog oružja. Osim toga, velike količine nelegalnog oružja i municije s Balkana završile su u rukama kriminalnih organizacija, a dijelom je to oružje korišteno čak i u terorističkim napadima, što je bio alarm za Zapad. Naša država bi trebala intenzivirati saradnju s EU i drugim međunarodnim partnerima - kaže Mušić.

Profesor na Katedri za pravo i sigurnost Univerziteta modernih znanosti CKM Mostar Sandi Dizdarević smatra da veliki problem predstavlja i šutnja većine o posjedovanju ilegalnog oružja.

- Zakoni su vrlo precizni. Oružje se mora držati u osiguranim sefovima i ne smije biti napunjeno, ali slučajevi poput ovog iz Rogatice pokazuju da, nažalost, ponekad potcijenimo takvu zakonsku obavezu i posljedice su nepopravljive - ističe Dizdarević.

Dobiju dozvolu

On upozorava da je upitna metodologija rada sigurnosnih provjera osoba koje podnose zahtjeve za posjedovanje i nošenje oružja.

- Tako u praksi imamo slučajeve da mnogi koji su čak i krivično gonjeni, kažnjeni ili za njih postoje operativni podaci dobivaju dozvole. Osim metodologije prema kojoj se vrše sigurnosne provjere, mislim da posjedovanje legalnog oružja u BiH nije sigurnosni problem, jer je ono pod kontrolom nadležnih policijskih službi - kaže Dizdarević.

Ozbiljnost problema

Dizdarević kaže da je oduzimanje oružja najčešće sporedni rezultat policijskih akcija, tokom pretresa vezanih za druga krivična djela. Koliko je problem ozbiljan, pojašnjava, pokazala su istraživanja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, u kojima je BiH označena kao zemlja u kojoj je veoma lako na ilegalnom tržištu doći do oružja i eksplozivnih naprava.

- Ako promatramo presude za krivična djela razbojništva i ubistva u kojima je korišteno vatreno oružje, vidjet ćete da se u skoro svima radilo o ilegalnom posjedovanju oružja - ističe prof. Dizdarević.