Nužnost izmjena Izbornog zakona u BiH datira još od 2009., kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu protiv Bosne i Hercegovine po apelaciji Derve Sejdića i Jakova Fincija zbog diskriminatorskog izbornog sistema, odnosno onemogućavanja pripadnicima nekonstitutivnih naroda da se kandidiraju za Predsjedništvo.

Maratonski pregovori

Istovremeno, HDZ BiH je navedenu potrebu za izmjenama iskoristio za uvjet da se i Hrvatima kao narodu omogući direktan izbor svog predstavnika. Prijedlozi HDZ-a stoga su išli u pravcu stvaranja dvije ili tri izborne jedinice u FBiH zasnovane na etničkom principu.

S druge strane, probosanske stranke uglavnom su upućivale prijedloge prema kojima bi se naprosto izbrisao etnički prefiks kao preduvjet da neko bude izabran u Predsjedništvo, ali bi mehanizam po kome u FBiH svi građani mogu birati sve ostao isti.

U cilju rješavanja ovih dijametralno suprotstavljenih pozicija, Evropska unija, konkretnije tadašnji komesar za proširenje Štefan File (Füle) 2014. je, nakon maratonskih pregovora s bh. liderima, izašao s vlastitim, vrlo kompleksnim prijedlogom za izbor članova Predsjedništva.

Prema ovom rješenju, RS bi ostala jedna izborna jedinica iz koje bi se birao jedan član Predsjedništva, bez obzira na njegovu etničku pripadnost. Federacija BiH bi, također, ostala jedna izborna jedinica iz koje bi jedan član Predsjedništva postao kandidat, onaj koji bi osvojio najveći broj glasova. Međutim, glasovi iz kantona u kojima je ukupni pobjednik izbora u FBiH osvojio najveći broj glasova potom bi bili „izbrisani“, a drugi član Predsjedništva postao bi onaj kandidat koji je imao najveći broj glasova u kantonima u kojima ukupni pobjednik u FBiH nije pobijedio, pod uvjetom da nije iste etničke pripadnosti kao prvoplasirani.

Ovim prijedlogom riješila bi se diskriminatorna odredba o etničkoj pripadnosti kao preduvjetu za kandidaturu, ali bi se istovremeno u većoj mjeri omogućilo narodima da biraju svoje predstavnike.

Reakcije stranaka

Da je ovaj prijedlog i dalje aktuelan u EU, otkrio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon sastanka u utorak s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt).

- Moj utisak je da on preferira rješenje Fileovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH - rekao je Komšić.

Protiv Fileovog modela bio je i HDZ BiH, jer on i dalje omogućava da, primjerice, Željko Komšić postane član Predsjedništva u slučaju da ukupno osvoji najveći broj glasova, dok bi u takvom scenariju drugi član Predsjedništva postao kandidat koji bi osvojio najviše glasova u svim onim kantonima u kojima Komšić nije pobijedio, što, naravno, ne mora podrazumijevati isključivo većinski hrvatske kantone.

Fileov model najveću podršku imao je od Stranke demokratske akcije.

- Mi smo se, ustvari, približili rješenju kroz Fileov model, kroz “aprilski paket - izjavio je predsjednik ove stranke Bakir Izetbegović u julu ove godine.

Nametanje zakona

Sve se više špekulira da bi upravo visoki predstavnik Kristijan Šmit mogao nametnuti novi izborni zakon. Ako bi za rješavanje ovog problema odlučio koristiti bonske ovlasti, čini se da bi upravo Fileov model bio najizglednije rješenje.