Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) izjavio je da bi bio zadovoljan kada bi domaći lideri postigli dogovor o izmjenama Izbornog zakona naše zemlje.
- Mislim da je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini. To je tema rasprave o ustavnom i izbornom zakonu. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali u biti oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor - kazao je Šmit u intervjuu za HRT.
Odgovorio je i na pitanje imaju li Hrvati jednaka prava kao ostala dva naroda u BiH.
- Ovdje sam tek nekoliko sedmica. Mislim da se sad treba promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda. Mislim da se moramo usredotočiti na Dejtonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi - rekao je Šmit.
Rekao je da ne reagira na stavove Milorada Dodika koji ne priznaje njegovu jurisdikciju i da BiH trenutačno nema visokog predstavnika.
- Vrlo je jasno da me međunarodna zajednica imenovala, da me Vijeće za provedbu mira imenovalo. Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta - kazao je Šmit.
Istakao je da ga čega veliki izazov kada je u pitanju BiH.
- Čeka nas velik izazov. Postoje neke zapreke u funkcionalnosti državnih institucija. Država ovisi o osnovnoj suglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta - naglasio je visoki predstavnik.
Kazao je i da je vrijeme da se Dejtonski mirovni sporazum ispunjava, a ne revidira.
- U pravilu se nešto revidira ako ste sigurni da će se dobiti nešto bolje. Ja ne vidim da se u ovim uvjetima o ičemu može raspravljati. Trebamo raditi na ispunjenju Daytonskog sporazuma. To će se vjerojatno postići na putu do Brisela, kad BiH postane članicom Evropske unije - rekao je Šmit.
Komentirao je i odnos međunarodne zajednice prema BiH, koja je u našoj zemlji prisutna od kraja rata.
- Da, prisutna je, ali, iskreno, kao što to i jest slučaj u svijetu, ta su nam mjesta svima vruća, glasna i bučna. Proteklih godina to nije bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom. Srećom, jedan od uspjeha Dejtonskog sporazuma jest to što je uspostavljen mir. Ne puca se. Mislim da je to najveća prednost - rekao je.
Konstatirao je i da u proteklih deset godina nismo vidjeli da stabilnost prati situaciju.
- Tako da se moramo okrenuti poboljšanju i boljem položaju. Ja ovdje nisam samo zbog Angele Merkel. Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i europskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70 posto mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo kamo drugamo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda - rekao je Šmit za HRT.
