Teme koje nameću domaći političari više nisu interesantne EU i SAD i slijedi period u kojem će se konačno otvoriti poglavlje procesuiranja korupcije i kriminala, kazao je u razgovoru za “Avaz”, Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost. Sudeći po još uvijek nezvaničnim najavama, pojedine zvaničnike iz BiH, ali i regiona, očekuju sankcije SAD-a i EU, a za neke od njih će, kaže Ahatović, to biti veoma nezgodna tema jer ne mogu dokazati porijeklo svoje višemilionske pokretne i nepokretne imovine.
- Umjesto da pričaju o opstanku BiH oni će nametnuti temu korupcije i kriminala, vjerovatno nametnuti sankcije, a neki ljudi mogu očekivati i procesuiranje. U narednom periodu stvari će se u BiH radikalno promijeniti. Možda to neće ići brzo, ali u svakom slučaju je ta agenda na dnevnom redu ozbiljnih asocijacija poput EU, NATO-a, SAD-a i drugih koji će se baviti sa BiH i zapadnim Balkanom – kaže Ahatović.
On očekuju da se BiH “uozbilji”, da se mehanizmi pravne države aktiviraju, da policijske agencije ne zaziru od istraga koje bi mogle voditi i ka određenim političkim krugovima.
- To će donijeti jačanje institucija BiH, posebno sigurnosnog sektora, a što budemo bliži Briselu to će neki političari biti bliži zatvoru – ističe Ahatović.
Niko ne zna šta je tokom nedavne posjete Angela Merkel kazala Aleksandru Vučiću, možda je to bila upravo informacija o koordiniranom nastupu Brisela i Vašingtona na zapadnom Balkanu, ali Ahatović tvrdi da je to izazvalo veliku nervozu u regiji. Prema njegovim riječima indikativna je i žurba sa imenovanjem novog američkog ambasadora u BiH, jer očigledno je da SAD neće i ne žele ostati po strani.
- Borba protiv korupcije i kriminala Vašingtonu je prioritet, a izgleda da je EU prihvatila da na tome bude fokus, pored već poznatog programa reformi i onih 14 tačaka i implementacije presuda Sejdić – Finci i izmjena Ustava jer sa sadašnjim ne možemo u EU. Vidite da se sad pominje i novi prijedlog američke administracije da se izgubi taj etnički prefiks u izboru članova Predsjedništva BiH. Tako da na krize i najave rata međunarodna zajednica odgovara jačanjem državnih institucija – kaže Ahatović.
Jesu li domaći političari znali za sankcije koje se već duži period pripremaju, pa zato proizvode tenzije ili su takvim ponašanjem izazvali jedinstven odgovor EU I SAD, pitanje je na koje će odgovor biti poznat naknadno.
- Vjerovatno su znali da će ići neka vrsta kažnjavanja, ali niko nije mogao slutiti da će to biti nekih dvadesetak ljudi samo iz RS. Pitanje je koliko ih je iz FBiH, ali i iz država regiona. Izgleda da se napokon okreće novi list, da se razmišlja o regionalnom proširenju i da će se na taj način suzbijati i ruski uticaj u regionu koji je jak onoliko koliko su jaki ti političari čija je imovina upitna – dodaje Ahatović.
Nizu događaja on dodaje i jučerašnji susret u Zagrebu, predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i SDA Bakira Izetbegovića, te zaključuje da je vjerovatno da je i Zagreb dobio signal da prestane sa dosadašnjom retorikom. Ahatović ostaje pri ranije datoj najavi da će BiH, Srbija i cijeli zapadni Balkan zajedno biti primljen u EU i NATO. Kakav će biti odgovor Moskve, dodaje, bit će lako prepoznati.
- Tiha diplomatija je na potezu i ovo što se dešava između Kosova i Srbije je najbolji pokazatelj koja je vrsta nervoze u pitanju. Skoro dvije trećine profesionalnog sastava Vojske Srbije je dignuto na najvišu borbenu razinu, ogromni su pokreti trupa, garnizon u Novom Pazaru je prebukiran, velika je koncentracija ratne mašinerije. Da li će se u tom pravcu krenuti vidjećemo, ali bez obzira kako se sve završilo, taman da dođe do vojne intervencije na Kosovu od strane Srbije i da ona propadne, Vučić će poslije toga biti doživotno biran za predsjednika upravo zato što se suprotstavio – kaže Ahatović.
I pored ohrabrujućih vijesti o konsenzusu EU i SAD da konačno pospreme Balkan, Ahatović ne isključuje nijednu opciju i podsjeća da je i Jugoslaviji svojevremeno nuđen ubrzani ulazak u EU, ekonomska pomoć za tranziciju, jačanje dinara i ekonomskog sistema, ali da je sve propalo zbog Slobodana Miloševića, Veljka Kadijevića i konsultacija sa Moskvom. Ahatović upozorava da se stvari oko BiH mijenjaju velikom brzinom i da se samo u BiH još uvijek ništa ne mijenja, te da je jako važno da i građani, ali i političke partije daju podršku naporima međunarodne zajednice da se stvari u ovoj zemlji konačno urede.
- BiH je sad na raskrsnici i svi mi moramo preuzeti odgovornost da država postane što efikasnija, da se počne brinuti o svojim građanima i da im počne vraćati dug, jer građani su dosta izbora potrošili na razne floskule, a njihov život nije postao nimalo lakši – ističe Ahatović.
