Aktueliziranje „Fileovog modela“ kao, postaje sve očitije, preferiranog modela međunarodne zajednice za novi Izborni zakon dovelo je do nesuglasica između Željka Komšića i Bakira Izetbegovića.

- Pokušat ću uvjeriti Komšića da je bolje ići na direktni model - izjavio je Izetbegović.

- Već me nekoliko godina uvjerava i nije me mogao uvjeriti - uzvratio mu je Komšić.

Silne afere

Prethodno su Komšić i njegov kružok mudro odšutjeli, relativizirali ili branili sve one silne afere s respiratorima, falsificiranim diplomama, predajama Doma naroda, prepuštanjem državne vlasti Dodiku bez formiranja federalne, koja je blokirana, itd...

Ali, eto, u vezi s pitanjem „Fileovog modela“ Komšić se prvi put drznuo suprotstaviti svom većem političkom partneru.

Zanimljivo je da je odluka Komšićevog ministra odbrane Sifeta Podžića da, svega nekoliko dana pred održavanje, na svoju ruku otkaže zajedničku vojnu vježbu između OSBiH i Vojske Srbije, koju su prethodno odobrila sva tri člana Predsjedništva, naišla na kritike u SDA-ovim glasilima.

Odnosi među partnerima se, čini se, mijenjaju. Dakako, “Fileov model” nije ključni razlog sukoba Komšića i Izetbegovića, no može poslužiti kao zgodna prilika da se Izetbegović Komšića otarasi. A to je upravo ono što se Izetbegoviću u datom trenutku nameće kao politička potreba.

Komšić je Izetbegoviću donedavno koristio kao visok politički ulog. S Komšićem kao kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva Izetbegović je bio u poziciji da vrši pritisak na Čovića i HDZ.

S druge strane, partner koji je sebe brendirao kao ljevicu i imao dovoljan broj glasova Izetbegoviću je služio i kao sjajno oružje u unutarbošnjačkim sukobima - od rušenja vlade šestorke u KS i zadržavanja klijentelističkih pozicija moći, preko zajedničkog pravljenja Državne vlade, do pokušaja ideološkog švercovanja SDA pod kišobran borbe za građansku BiH, o kojoj Komšić godinama populistički urla.

Komšić se, s druge strane, potpuno podredio tome da za šaku vlasti i budžetskih pozicija slijepo slijedi Izetbegovića u politički ambis, nastojeći uvjeriti građane da je filoislamistička i konzervativna SDA nekako partner za građansku BiH, posebno dok na drugoj strani stoji vječita prijetnja velikosrpskih i velikodržavnih projekata.

Teška vremena, Komšiću moj

No, situacija za Izetbegovića danas nije ni približno bajna kao 2018. godine. Kanton Sarajevo i njegove općine izgubio je brutalnim izbornim porazom, SDA doživljava masovan egzodus članstva, a stranku potresaju brojne kriminalne i koruptivne afere. Gubitak vlasti za SDA, čini se, nikad nije bio izvjesniji, a s njom, sigurno je, pada i kompletna politička, interesna, ekonomska i koruptivna piramida koju je ova stranka godinama pomno gradila.

Zatvorio vrata

Kako je Izetbegoviću primarni interes očuvanje te piramide pod svaku cijenu, Komšić sada postaje pretežak, a suštinski beskoristan teret. Iako se odavno raspreda o mogućim koalicijama nakon izbora 2022., ono što se pomalo zapostavlja je činjenica da će HDZ BiH, vjerovatno, biti druga ili treća najjača stranka u FBiH i, moguće je, čak u poziciji da bira bošnjačke partnere za vlast.

Radi opstanka na vlasti, Izetbegović će, vjerovatno, biti spreman Čoviću ponuditi mnogo toga, a Komšić će mu ponovo poslužiti kao najveći ulog, samo ovaj put u obrnutom smjeru. S druge strane, jasno je da je rušenjem šestorke i huškačkom retorikom prema njima Komšić sebi trajno zatvorio vrata kod stranaka trojke.

Razočarani glasači

No, i bez toga, Komšićeva stranka DF u međuvremenu je potpuno desetkovana i organizaciono devastirana te je pitanje da li će na izborima uopće i prijeći cenzus. Čak i u slučaju da ne bude usvojen novi Izborni zakon, s obzirom na broj glasača koji je razočaran zbog njegovog koaliranja sa SDA, smanjenu podršku u medijima te činjenicu da ni SDA više nema luksuz da mu prepušta dio resursa, malo je vjerovatno da Komšić opet može ući u Predsjedništvo.

Sve je izvjesnije da će Komšić nakon izbora krenuti putem „političke penzije“, tj. potpune marginalizacije u političkom životu.