Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

- Siguran sam da primijetite da sam malo vježbao vaš jezik, ali moram još dosta raditi - rekao je na početku Šmit.

- U demokratiji je Parlament pravo mjesto da se bez podjela iskaže pravo svih ljudi. Ovdje se osjećam kao kod kuće iz tri razloga. U utorak sam predao svoj mandat izabranog zastupnika u njemačkom parlamentu. Vi ste, vjerovatno, i sami prošli kroz teška vremena, ja sam bio i u vlasti i u opoziciji i znam kako je to. 

Drugi razlog zašto se ovdje osjećam kao kod kuće je taj jer sam dobio srdačnu dobrodošlicu. To se ne odnosi samo na FBiH već i RS i zemlje regiona.

Žao mi je što svi zastupnici nisu prisutni

Treći razlog zašto se osjećam kao kod kuće jeste zato što vaša zemlja zaslužuje da opstane i da živi. Imate gotovo hiljadu godina historije i u tom periodu bilo je boljih i lošijih vremena. Tako da ste vi tu i siguran sam da se slažete da doprinesete boljim vremenima u budućnosti. Ne govorim samo o onome što se dešavalo prije 25-30 godina, ne govorim samo o primirju nego da se radi na budućnosti.

Nažalost, nisu svi zastupnici ovdje, ali nadam se da će i oni prisustvovati, kao i to da će koristiti ovu priliku u budućnosti za razmjenu mišljenja. 

Sjećam se dobro kada smo imali situaciju kada je BiH bila u opasnosti da jedna druga pandemija prijeđe u nju, riječ je o životinjskoj pandemiji, kada se morala ubijati stoka. Tada smo radili zajedno s EU na suzbijanju te pandemije. 

Primio sam dosta čestitki, ne samo iz ove zemlje. Neki su mi rekli - znate li da preuzimate jednu od najkompliciranijih pozicija u ovoj regiji. Ja moram reći da su to bile mudre riječi i mislim da moramo raditi kako bismo išli dalje, koristeći sve instrumente, ali ono što je važno, gradeći Evropu svih nas, stajati sa strane, ne radeći ništa, jer svijet ide dalje - rekao je Šmit. 

Istakao je da je u BiH 1. avgusta dočekan s dobrodošlicom. 

- Kada sam stigao, 1. avgusta, ljudi su me srdačno dočekali, mnogi od njih, na čemu sam zahvalan. Kritičare pozivam na dijalog. Bolje je da odgovorni ljudi raspravljaju, odlučuju, nego da daju komentare jedni o drugima u medijima.

Primjer Junkera

- Žan Klod Junker mi je rekao: "Nemam tu sposobnost Helmuta Kola, koji je znao sjediti i čekati beskrajno, niko nije mogao otići sve dok je on tu. Otišao sam ocu u Luksemburg i žalio mu se. EU i ti sastanci, sve me to nervira, nisam ja to rekao, Žan Klod Junker je to rekao. Otac mu je rekao da je živio u vremenu gdje se pucalo, tako da samo sjedi i razgovara” - ispričao je Šmit. 

- Putovao sam i u nekoliko ključnih prijestonica, neću ih sad sve nabrajati, ali oni u Upravi Vijeća za implementaciju mira su vrlo aktivni. Koristio sam te sastanke kako bih zvaničnike odgovorne za zapadni Balkan informirao o trenutnoj situaciji i uvjeravam vas da svi pomno prate to pitanje.

Na sastanku u Sloveniji Evropske unije to je jasno rečeno.

Ja sljedeće sedmice idem u Njujork da se obratim Vijeću sigurnosti UN-a, da im predstavim izvještaj koji sam nedavno predao. U ovo vrijeme razumijem da su mnogi građani BiH zabrinuti za svoju budućnost i budućnost zemlje. Međunarodna zajednica, koja je posredovala u postizanju Mirovnog sporazuma, to shvata vrlo ozbiljno. Ali to se ne može desiti bez vas, bez onih koji imaju demokratsku odgovornost. Ja svoju poziciju vidim sa svim onim nadležnostima oko kojih se dogovorila međunarodna zajednica - naglasio je Šmit. 

Istakao je da je međunarodna zajednica dobro upućena i da prati situaciju u BiH. 

- Svi oni koji pokušavaju da govore neke priče, da se ne fokusiraju na stvarne izazove, u krajnjoj liniji neće dobiti podršku. Vi znate bolje od mene koji su to izazovi u ovoj zemlji. Riječ je o mladim generacijama, ekonomiji. Umjesto da govorimo o konkretnim stvarima, kako se bliže približiti EU i poboljšati život svojih građana, zauzeti smo nekim drugim stvarima - rekao je Šmit. 

O privremenom finansiranju

- Danas je 28. oktobar i državni budžet još nije usvojen. Privremeno finansiranje je na snazi do decembra. Može se reći da u Dejtonu postoji odredba o privremenom finansiranju koji nije limitiran na tri mjeseca, međutim, činjenica da budžet nije usvojen još prije jula znači da moramo raditi na tome. Ja sam se iznenadio kada sam saznao da entiteti, vjerovatno i kantoni i država, dobivaju neke iznose koji su fiksni, da ne moraju ispuniti neke zadaće za to. To je veliko iznenađenje. Ja dolazim iz zemlje koja ima 16 pokrajina, znam kako je teško postići dogovor, ali mislim da postoji potreba razgovarati o tome kako doći do pravedne raspodjele - kazao je visoki predstavnik. 

O blokadi Parlamenta

- Mislim da je bolje da novac prati zadatke, a ne da zadaci prate novac. I taj trend dovodi direktno u pitanje sposobnost države da ispunjava svoje obaveze. Dame i gospodo, zastupnici koji danas nisu prisutni ovdje u julu su odlučili napustiti državne institucije, prigovarajući odluci moga prethodnika. Ono što ja apsolutno ne razumijem je da neko blokira Parlament, koji je pravo mjesto za razgovore. Bilo je nekih dezinformacija u vezi s ovim amandmanima, oni su u skladu s okvirnom odlukom EU iz 2008. Moram jasno reći da se to ne odnosi samo na jedan genocid ili ratni zločin. Ili, što je najvažnije, jedan narod. Ti amandmani služe žrtvama, članovima porodice bez predrasuda. Mislim da je neophodno da žrtve, oni koji su stradali, imaju vrijedno sjećanje. Ono što sam ja primijetio nije sami taj zakon i razgovori o tome kako se odnositi prema tom pitanju, jer ja ću zaista doprinijeti sa svoje strane da se taj zakon primijeni i da se Parlament vrati - naglasio je. 

Pozvao je parlamentarce na dijalog ističući da se u Parlamentu i društvu treba otvoreno razgovarati o prošlosti.

- Molim vas, nemojte razmišljati o prošlosti, a da to ne bude rješenje da ova zemlja bude uspješna u budućnosti. Imam neke informacije o ovom zakonu koje bi mogle pomoći da se bude uspješno u budućnosti. Ono što zaista nedostaje, gdje moramo ohrabriti i one u Parlamentu i u društvu da otvoreno razgovaraju o prošlosti. To nije lako i ne treba skrivati ništa, ali se treba pripremiti da se donesu dobri zaključci za budućnost. Odustajanje i odlazak i ugrožavanje budućnosti građana, koje ovo tijelo predstavlja, nije opcija - istakao je. 

Ustavni sud BiH donio je odluku da je država titula državne imovine i da država ima isključivu nadležnost u kontroli te imovine. Napominjem da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Rješenje problema je - dođite u institucije. Mogu vam reći da postoji samo jedan način kako to funkcionira. Treba se obratiti odgovornim organima u RS, da se vrate da prate propise i to je moj cilj kao dio programa 5 plus 2. Pozivam kolege koje nisu ovdje da se bave tim pitanjem. Neprihvatljivo je da institucije budu taoci. Nisam vaš neprijatelj i dajte način da se radi zajedno - poručio je Šmit. 

Kakva je politika raspustiti Agenciju za lijekove

- Ko će otići i objasniti građanima, ne političarima u Banjoj Luci, da oni koji žele da putuju i koji žele imati novi pasoš, vjerovatno će moći otići u jednu ili dvije zemlje i nigdje više? Ovo je uspjeh koji je postigao jedan od mojih prethodnika i ja sam veoma striktan, na ovom pitanju se ne treba igrati politike. Tu sam veoma strog - kazao je. 

Kakva je to politika raspustiti instituciju Agencije za lijekove, kakva je to odluka, upitao je Šmit. 

- Nemojte potcijeniti situaciju. Ja moram vidjeti odgovornost, ne samo svoju odgovornost, nego vi u državnim tijelima ste odlučili da vodite računa o zdravstvenom stanju građana i to je zaista nešto o čemu vodim mnogo računa. Želim da se pokaže zrelost i do sada je došlo do nekih pomaka u NSRS - kazao je. 

Jasno je da bi poništavanje neke od ovih reformi značilo nazadovanje BiH, ne samo na putu u EU, naglasio je. 

- Niko nema interesa da asistira dalje kriznu situaciju. Ne možemo reći da Dejton nije savršen. Ja nisam ovdje niti smo mi svi ovdje da stvorimo to savršenstvo. Htio bih podvući ovdje da se ova zemlja sastoji od entiteta i takva će i ostati jer je to dio teritorijalnog integriteta i suvereniteta definiranog Ustavom - rekao je Šmit. 

Nisam došao da dominiram

Dok reforma odbrane nije rezultirala Oružanim snagama BiH, Šmit je podsjetio da su u BiH postojale tri vojske. Također je kao uspješne reforme napomenuo i formiranje VSTV-a i drugih institucija.

- Poništavanje ovih institucija bi nazadovalo BiH, ne samo njen put ka EU nego i njenu stabilnost. Ko bi ulagao u takvu zemlju - rekao je Šmit.

- Niko nema interesa da vrati sat unazad. Međunarodna zajednica neće sjediti po strani i gledati šta se dešava. Kao visoki predstavnik vas pozivam da radite sa mnom. Nisam neko ko je došao da dominira. Ovdje sam da radimo na smanjenju tenzija i dijalogu. Atmosfera straha i podjela će ubrzati egzodus mladih ljudi koji već odlaze zbog korupcije - naglasio je. 

Mi smo opredijeljeni za mir

Posebno se osvrnuo na odlazak mladih u BiH. 

- BiH su potrebni sposobni ljudi. Ja sam vrlo impresioniran kada dobijem pisma iz njemačkih kompanija koje mi pišu da im pošaljem 20-ak mladih ljudi koji će raditi u nekoj firmi u Kelnu. Ja kažem da postoje ambasade, procedure koje se bave tim. Otvoreni su neki mostovi, vrtići i druge stvari. Tako da možemo reći našoj djeci - budite tu, ostanite tu, putujte svijetom, ali ostanite tu - poručio je.

Istakao je da dolazi iz zemlje koja je, također, imala kompliciran period u historiji. 

- Da mi je neko 1988. godine rekao da će moja zemlja biti ponovo ujedinjena i mirna, ja mu ne bih vjerovao.

I ja mislim da, uz vašu pomoć, pomoć EU, uz standardnu valutu koja postoji već, postoji mogućnost da uspijemo - kazao je Šmit.

Što se tiče dezintegracija i osporavanja suvereniteta i teritorijalnoga integriteta BiH, to nisu pitanja, to mora prestati, naglasio je.

- Prevelik je ulog. Mi smo opredijeljeni za mir i ja sam vrlo osjetljiv da ta retorika ne postane stvarnost. Ja sam vrlo spreman da se angažiram sa svima vama, pa i iz međunarodne zajednice, da razgovaramo. Obilazit ću BiH, region, razgovarat ću i tražit ćemo rješenje za problem ispred nas. Nadam se da ćemo doći bliže trenutku kada će OHR moći reći da je demokratija u BiH bolja. Vjerujem da ćemo u budućnosti doći u situaciju da ćemo moći reći da OHR više nije potreban - zaključio je visoki predstavnik.