Specijalni izaslanik predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joea Bidena) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) boravio je ove sedmice u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete Eskobar se sastao s brojnim funkcionerima BiH, uključujući članove Predsjedništva, lidere opozicije u RS te visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

Jasne najave

Ono u šta su oči javnosti bile najviše uprte tokom ove posjete jesu moguće sankcije SAD-a bh. političarima, prije svega Miloradu Dodiku. Iako još uvijek nikakva zvanična odluka nije donosena, Eskobar nije krio da su sankcije spremne.

- Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu, rekao je Eskobar.

Nije teško u liderima „koji provode antidejtonske aktivnosti“ prepoznati prije svega Milorada Dodika koji već mjesecima predvodi blokadu institucija BiH te najavljuje jednostrano prenošenje čitavog niza nadležnosti s države na RS, od čega svakako najzlokobnije zvuči formiranje Vojske RS.

Izjava Eskobara zapravo je eksplicitna najava da eventualnim sankcijama neće samo Dodik biti ugrožen, tj. da u tom slučaju neće biti nimalo ugodno nalaziti se u političkom društvu Milorada Dodika.

Izgledno je da međunarodna zajednica ovaj put neće preko ureda visokog predstavnika provoditi direktna kažnjavanja za prekršioce Dejtona, kako je to ranije najavio i Kristijan Šmit, nego „suptilniju“ taktiku diplomatskih pritisaka i sankcija kako bi se suduionici Dodikove avanture spriječili u njihovoj namjeri te snosili konkretne posljedice zbog toga.

Pare ili Dodik

Posebno je indikativno što Eskobar kao mete mogućih sankcija spominje i kompanije. Naime, iako često nisu vidljivi dio političke scene, jasno je da poduzetnici i privatne kompanije igraju veliku ulogu u finansiranju političkih stranaka i utjecaju na političke procese. U slučaju sankcija, koliko će poduzetnika u RS-u biti spremno ugroziti svoje poslovanje i kapital konfrontirajući se sa SAD kako bi i dalje pomagali Dodiku? Isto pitanje se može postaviti i za njegove političke saradnike, tj. do koje mjere će oni biti spremni žrtvovati vlastitu karijeru zbog Dodikovog avanturizma.

Da su kola krenula nizbrdo i da su ostali politički sudionici očito dobili signale da je crvena linija pređena, pokazuje odlučno i jedinstveno odbijanje opozicije u RS-u da učestvuje u Dodikovom udaru na institucije države, kao i činjenica da je za usvajanje Zakona o lijekovima RS Dodik skupio mršavu većinu u Narodnoj skupštini RS.

Sve ovo ukazuje da bi se i bez interveniranja visokog predstavnika Dodikov sistem vlasti mogao srušiti kao kula od karata ukoliko ne povuče ručnu. Nakon Eskobara, u BiH sljedeće sedmice stiže i Savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet.

Mnogobrojne reakcije

Posjeta Eskobara BiH korespondirala je s rastom reakcija iz svijeta na djelovanje Milorada Dodika. Mnogi ugledni zapadni mediji alarmirali su javnost o opasnostima njegove politike. Njemačka je u Briselu i zvanično pokrenula razgovore o sankcijama Dodiku, dok je njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mass ( Heiko Mass) jasno najavio da RS neće dobijati sredstva Njemačke ukoliko nastavi raditi na rušenju BiH. Indikativa je bila izjava i Alina Iancu, voditeljica odjela za BiH u sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, koja je upozorila da separatistička politika iz RS ugrožava finansijsku stabilnost BiH.