Povodom objavljivanja zaključaka 15. savjetovanja Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE), održanog sredinom oktobra u Neumu, predsjednik tog komiteta Edhem Bičakčić tvrdi da nijedan drugi privredni i društveni sektor neće doživjeti takvu tranziciju kao energetski sektor, a to je izazov jer zahvata sve učesnike u tehnološkom lancu upravljanja energijom, sve građane i privredne subjekte. 

Centralna tema

Šta su glavne poruke i rezultati 15. savjetovanja bh. elektroenergetičara?

- U radu savjetovanja sudjelovalo je više od 500 stručnjaka, naučnika i poslovnih ljudi. Za savjetovanje je prihvaćeno 155 referata u svih 16 studijskih komiteta.

Okrugli sto „Perspektiva razvoja elektromobilnosti u Bosni i Hercegovini i uloga u elektroenergetskom sektoru“ privukao je pažnju velikog broja stručnjaka i elektromobilnost se može smatrati centralnom temom savjetovanja. Promoviranje električne energije u saobraćaju je važno jer je ovaj sektor jedan od ključnih izvora zagađenja zraka, posebno urbanih centara.

Drugi važan razlog za promoviranje elektromobilnosti vezan je za činjenicu da nafta s oko 90 posto učestvuje u zadovoljenju energetskih potreba ovog sektora te se na taj način nastoji smanjiti ovisnost o ovom uvoznom resursu.

U razvijenim zemljama elektromobilnost se potiče kako kroz aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira, koji uključuje i odgovarajuće poticaje za nabavku i korištenje električnih vozila, tako i kroz gradnju infrastrukture za njihovo punjenje. U BiH je ovo tek u začetku. Zato je pokretanje domaće proizvodnje pametnih punionica za električna vozila na bazi modernih i pametnih rješenja u oblasti električne mobilnosti od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu.

Među pitanjima razmotrenim na Savjetovanju neka smatrate posebno aktuelnima. Koja su to pitanja?

- Na početku savjetovanja prezentirani su određeni problemi koji su povezani s energetskim i klimatskim ciljevima, što, zajedno sa Zelenom agendom održivog razvoja, ima status hitnosti. Negativni učinci klimatskih promjena postali su sve očitiji i povezani su s povećanim koncentracijama stakleničkih plinova, posebno CO2.

Energijska tranzicija je jedan od prioriteta Evropske unije, koja je pokretanjem evropskog “zelenog plana” dala novi poticaj klimatskoj politici, odnosno - dugoročno gledano, klimatski neutralna Evropa do 2050. “Zeleni plan” za zapadni Balkan je proširenje ambiciozne politike EU na zemlje zapadnog Balkana.

Sofijskom deklaracijom izražena je opredijeljenost na postavci ambicioznih energetskih i klimatskih ciljeva do 2030., u skladu s okvirom Energetske zajednice i pravnom stečevinom EU, i izradi i provedbi integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova s jasnim mjerama namijenjenim smanjenju emisija stakleničkih plinova u ekonomijama zapadnog Balkana.

CIGRE snažno pozdravlja evropski “zeleni plan”, s ciljem da dobijemo niskougljični, sigurni, pouzdan, ekonomičan i tržišno zasnovan integrirani energetski sistem.

Proizvodnja energije čini oko tri četvrtine globalnih emisija, a slijede poljoprivreda, industrijski procesi, otpad. U okviru energetskog sektora najveći emiter je proizvodnja električne i toplotne energije. Učešće Bosne i Hercegovine u emisijama stakleničkih plinova na globalnom nivou je manje od 0,1 posto. U ukupnim emisijama u Bosni i Hercegovini dominantna je energetika, s učešćem od oko 70 posto.

Tranzicija energetskog sektora u uvjetima kontinuiranog smanjenja emisija CO2 je izazov i zahvata sve učesnike u tehnološkom lancu upravljanja energijom, sve građane i privredne subjekte. Na kraju tog procesa proizvodnja i transformacija energije, transport i prijenos, distribucija i potrošnja energije ostvarivat će se novim tehnologijama i u novim ekonomskim odnosima.

Imajući u vidu okolnosti, potrebna finansijska sredstva za Bosnu i Hercegovinu očekuju se da budu veća od procjena za zemlje u okruženju, Hrvatska 33 milijarde eura do 2050., Sjeverna Makedonija 10-20 milijardi eura do 2040. godine. Zbog toga je potrebna intenzivna međunarodna pomoć za jačanje kapaciteta, edukaciju, transfer tehnologija, uspostavljanje finansijskih mehanizama za poticanje dekarbonizacije, izradu potrebne studijske i projektne dokumentacije, kao i samo finansiranje projekata.

Zato je potrebno maksimalno involvirati najbolje stručne i administrativne kapacitete Bosne i Hercegovine u pronalaženju i korištenju svih dostupnih međunarodnih finansijskih i tehničkih mehanizama.

Proizvodnja vodika

Evropska komisija je sredinom 2020. godine donijela strategiju za vodik te je definirala ciljeve za proizvodnju vodika u narednom periodu, do 2050. godine. Šta to praktično znači?

- Od svih alternativa čistog goriva, zeleni vodik je jedan od najznačajnijih, iz sljedećih ključnih razloga: može se proizvoditi iz obnovljive električne energije i vode; nula emisija kada se pretvori u korisnu energiju; te energetski gusto i svestrano gorivo.

Dodatne prednosti su zaštita okoliša, nema CO2, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Veliki potencijal vodika je upotreba u transportnom sektoru, i to za autobuse, kamione, željeznicu, brodove, poljoprivrednu i šumarsku mehanizaciju, odnosno za transport u kojem korištenje vodika ima veći potencijal u odnosu na baterije. Vodik se može koristiti u kombinaciji s prirodnim plinom bez značajnih tehničkih zahtjeva ukoliko je udio vodika ograničen na prihvatljivu vrijednost. Moguće je bez značajnijih ulaganja u postojeće transportne i distributivne objekte prirodnog plina postići zamjenu prirodnog plina vodikom od 10 do 20 posto, zapreminski.

Evropska carina na CO2 nepovoljna opcija za BiH

Oporezivanje emisije CO2 postao je globalni pristup, u kojem prednjači Evropa, koji omogućava dekarbonizaciju ne samo sektora elektroenergetike već i društva u cjelini. Šta to praktično znači?

- Dva su glavna tipa plaćanja emisije CO2, i to: ETS (sistem za trgovanje emisijama) i takse na emisiju CO2. Kako bi spriječila curenje ugljika u EU te zaštitila EU privredu, Evropska komisija je pripremila carinu na CO2 kod uvoza roba u EU. Cilj je da se na ugljik oporezuju određene robe (željezo, čelik, metali, cement, vještačka đubriva, električna energija itd.) iz zemalja koje nisu uvele nacionalni ETS ili karbonsku taksu. Stav struke je da je carina na CO2 nepovoljna opcija za Bosnu i Hercegovinu te da ETS nema alternative za BiH, odnosno za elektroprivrede u Bosni i Hercegovini.

Ova carina stupa na snagu od 1. januara 2023. godine, a oporezivanje roba kod uvoza u EU kreće od 1. januara 2026. godine. Neophodno je pravovremeno ispuniti preduvjete za izuzeće Bosne i Hercegovine iz ove carine prije njene primjene, uključujući implementaciju EU ETS Direktive, kao i nacionalne mape puta - dinamike dostizanja karbonske neutralnosti do 2050. godine, usaglašene s Evropskom komisijom.

Moraju se modernizirati postojeći termoblokovi

- Tranzicija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini mora se prilagoditi novim evropskim tokovima kroz povećanje udjela obnovljivih izvora električne energije, odnosno intenzivnu izgradnju vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana i hidroelektrana.

I to ne samo izgradnju obnovljivih izvora energije već modernizaciju postojećih kogeneracijskih termoblokova i uvođenje biogoriva; postepeno smanjenje proizvodnje iz preostalih termoblokova do konačnog gašenja ili potpunog retrofita na biogoriva; reorganizaciju rudnika i postepeno zatvaranje pogona; diverzifikaciju biznisa i poslova na rudnicima (izgradnja fotonaponskih elektrana, uzgoj biomase); korištenje novog modela energetskog tržišta u kojem se potrošač energije istovremeno javlja kao aktivni korisnik. Pri tom centraliziranu proizvodnju zamjenjuje distribuirana proizvodnja - pojašnjava Bičakčić.