U BiH je na sceni duboka politička kriza, a tanka je crvena linija između političke i sigurnosne krize, kaže za „Avaz“ dr. Taib Spahić, doktor nauka u oblasti odbrane i sigurnosti.

Krizu u BiH analizirao je iz ugla stalno prisutnih velikodržavnih projekata na štetu naše države, ali i na geopolitičkom planu.

Odgovornost za kriminal

Smatra da se nikad nijedan tinjajući požar koji nam se nameće od razbijača BiH nije ugasio benzinom.

- Imamo jedan diskurs svojevrsnog političkog ludila koje vlada od razbijača BiH, jedan agresivni populizam, kontinuitet nasilja nad umovima građana. Sve to rezultira strahom i osjećajem, za sada, subjektivne nesigurnosti građana BiH. Pokušaj prijenosa nadležnosti pojavljuje se odjednom od političara koji su do jučer prenosili te nadležnosti na nivo BiH i to je samo pokušaj izbjegavanja odgovornosti za kriminal - kaže Spahić.

Uvjeren je da još postoje institucionalna rješenja da kriza ne eskalira, jer BiH ima institucije i odane kadrove koji ta rješenja mogu provesti.

- Tu je i međunarodna zajednica, koja, za razliku od perioda prije 30 godina, sada ima i obavezu koja proističe iz Dejtonskog sporazuma. Ako to ne urade, onda su i suodgovorni za sve što može nastati na području BiH, ali i Balkana - podsjeća Spahić.

Ekonomski razvoj

BiH još nema, a mora imati jedinstveno političko tijelo koje bi se oduprlo razbijačima države i imalo strategiju za održivi razvoj BiH, njeno pristupanje NATO-u kao „sigurnosnom kišobranu“, što bi pokrenulo investicije i ekonomski razvoj.

- Svjedoci smo da su nas određene političke strukture više posvađale s prijateljima i susjednim državama nego što su nam pomogle da stvorimo bolje odnose. BiH ima prijatelje, ali mora se sjesti i razgovarati sa svima i doći do najboljih rješenja. BiH nema života i mira bez multikulturalnog života kakav je bio 1.000 godina. Onaj ko zamišlja državice pod jednim krovom, taj ne želi dobro nikome - ističe Spahić.

BiH i Ukrajina

Naš sagovornik je uvjeren da su događaji u BiH i Ukrajini povezani i da su dio geopolitičke krize u kojoj NATO ima utjecaj u Ukrajini, a Rusija ga pokušava učvrstiti na Balkanu. Spahić podsjeća da NATO ima dejtonsku obavezu prema BiH, ali i mandat da pošalje trupe u Brčko, na Drinu ili bilo gdje u BiH.

- Tu više nije u pitanju samo BiH već proruski politički, pa i vojni utjecaj u Evropi, pred Zagrebom i pred Bečom. To NATO neće dozvoliti i ja sam uvjeren da će on na vrijeme izvršiti procjene i poduzeti odgovarajuće mjere da se to otkloni - ističe Spahić.