Zbog rasta cijena energenata i osnovnih životnih namirnica BiH i region suočavaju se s enormnim rastom troškova života. Prema podacima portala numbeo.com, najveće svjetske baze podataka o kvalitetu života, cijene rastu u svim zemljama regiona.

Uporedni podaci za BiH, Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju pokazuju da su, primjera radi, mlijeko, riža i piletina još najjeftiniji kod nas, ali hljeb, jaja, domaći sir i krompir su jeftiniji u Srbiji i Crnoj Gori.

Niža primanja

Kvalitet života građana ipak zavisi od mjesečnih zarada koje su u BiH najniže u regionu. Dok prosječna plaća u Sloveniji iznosi 2.366 KM, Hrvatskoj 1.848, Srbiji oko 1.150 KM, Crnoj Gori oko 1.044, prosječna neto plaća u BiH je oko 1.000 KM.

Poskupljenja su svakodnevna, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika.

- Cijene pekarskih proizvoda su porasle i do 50 posto, šećera i više, kafa je poskupjela do nekih 30 posto, ali su poskupjeli i voda, sokovi i različite usluge koje ne bi trebale zavisiti od uvoza. Poseban problem je poskupljenje energenata i grijanja, što je najveći problem za penzionere - kaže Arnautović.

On dodaje da rastu prihodi od PDV-a, ali ne i plaće u realnom sektoru, pa je i radnicima sve teže.

- Država se, definitivno, nije snašla. Prošle godine budžeti su bili usmjereni na pomoć privrednicima, ali ne i građanima. To je rezultiralo rastom troškova života, sad bi se budžeti trebali usmjeriti na direktnu pomoć građanima, ali iz usvojenih budžeta to nije vidljivo. Bojim se da bi to moglo rezultirati socijalnim nemirima - smatra Arnautović.

Murisa Marić iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” kaže da su potrošači ogorčeni jer njihovi zahtjevi ne dopiru do vlasti. Na tiha poskupljenja po nekoliko feninga “Don” upozorava već dvije i po godine, a poremećaji na svjetskim tržištima situaciju su dodatno zakomplicirali.

- Mi smo samo kolateralna šteta, kod nas se lomi najdrastičnije zato što smo najsiromašniji. Donosioci odluka su najbitniji kada je o rastu cijena riječ. Mi imamo ogromnu kvotu uvoza, ne štitimo domaću proizvodnju niti imamo planove da bismo je razvili i da bi se ovo donekle ublažilo i stalo ukraj - ističe Marić.

Nove mjere

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da mjere ograničavanja cijena u ovom trenutku mogu biti efikasne kao privremene, dok se ne poduzmu dugoročnije. Ako bi se donijele na način da ih svi akteri u lancu snabdijevanja mogu podnijeti, bez očekivanja visokog profita koji mnogi danas ostvaruju, i ako bi bile praćene garancijom vlasti da će firme koje eventualno dođu u probleme imati podršku, Gavran smatra da do nestašica neće doći.

Za primjer navodi Srbiju, koja je ograničila cijene osnovnih namirnica, i Hrvatsku, koja je ograničila cijene goriva, pa do nestašica nije došlo.

- U slučaju BiH, donošenje odluka o smanjenju stope PDV-a ili akciza zahtijevalo bi beskrajno mnogo vremena i bez aktuelne političke krize. Neka bi normalna država, koja ima vlast koju zanima životni standard građana, naprimjer, putem robnih rezervi kratkoročno, a putem podrške domaćim proizvođačima dugoročno mogla uticati na smanjenje cijena i bez administrativnih mjera njihovog ograničenja. Međutim, mi nemamo takve vlasti i ne mogu biti optimista - kaže ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Naplata akciza

Dok se građani žale na poskupljenja, vlast se hvali rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što i jeste rezultat rasta cijena, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Upozorava da je inflacija opasna, jer na nju ne utječe samo trenutni rast cijena već i buduća očekivanja.

- Apeliram na donosioce odluka da barem urade ono što mogu, da privremeno ukinu naplatu akciza na gorivo koja ide u budžet (0,30 KM po litru za dizel, 0,35 KM po litru za benzin 95 i 0,40 KM po litru za benzin 98). Na ovaj način bi se trenutna cijena snizila na nivo od oko 2,15 KM po litru dizela, što bi dijelom amortiziralo rast cijena energenata. Apeliram da se poveća neoporezivi dio dohotka na 1.000 KM, čime će se povećati neto plaće radnika - navodi Hadžić te dodaje da se penzije trebaju uskladiti s rastom troškova života.