Evropska unija raspravlja o tome treba li uvesti sankcijesrpskom režimu u Bosni i Hercegovini ako njegovi lideri nastave s prijetnjama otcjepljenjem od ostatka zemlje.
Služba EU za vanjske poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri vanjskih poslova Unije razgovarati na sastanku u Briselu kasnije ovog mjeseca, navode ljudi koji su upoznati s ovim pitanjem i prema dokumentima koje je vidio Bloomberg.
Diskusija dolazi u trenutku kada je režim bosanskih Srba preduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorirajući prošlomjesečnu odluku Sjedinjenih Američkih Država da uvedu sankcije njihovom dugogodišnjem lideru Miloradu Dodiku.
U jednom dokumentu, EU je sugerirala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako Republika Srpska, na čelu sa Dodikom, jednostrano preuzme nadležnosti od države ili na drugi način preduzme radnje koje ugrožavaju zemlju.
Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka BiH sa puta prema EU, navodi se u dokumentu Bloomberga.
Na sastanku ambasadora EU u petak, na kojem se razgovaralo o tom papiru, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu dio grupe, navode upućeni u diskusiju. Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne.
Dodik (62), saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, ranije ove sedmice tražio je nacrt zakona kojim bi se stvorio pravosudni sistem odvojen od ostatka zemlje. Taj potez uslijedio je nakon niza mjera koje je usvojila NSRS u decembru s ciljem prekidanja sigurnosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena da se pripreme.
- BiH je bila u središtu niza brutalnih sukoba koji su razdvojili Jugoslaviju 1990-ih, obilježenih najgorim zločinima na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Dok je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine, uz posredovanje SAD, zaustavio rat, ostavio je zemlju sa slabom centraliziranom vlašću i dugotrajnim animozitetima. Zemlja je podijeljena na dva entiteta uglavnom po etničkim linijama, između Srba s jedne strane i Bošnjaka i Hrvata s druge strane - piše Bloomberg.
Napori bosanskih Srba ka većoj nezavisnosti povećali su tenzije između dvije grupe u drugom dijelu zemlje, poznatoj kao Federacija BiH. Hrvati su tražili reformu Izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno nadglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom predsjedništvu zemlje.
EU je upozorila da su mogući sigurnosni incidenti ako bosanski Srbi nastave sa “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje.
Kao odgovor na aktuelnu krizu, ambasadori su obaviješteni da je EU već počela da blokira dio sredstava za infrastrukturne projekte u RS.
Dokument o opcijama opisuje finansijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 miliona eura (448 miliona dolara) u fondovima, kao i portfolij od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 miliona eura u grantovima.
Od ministara vanjskih poslova Unije će biti zatraženo da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu.
EU je u sklopu tog dokumenta ocijenila da ne postoji neposredna opasnost. Ali dodaje da se mogućnost lokalnih izliva nasilja ne može potcijeniti.
U procjeni se također navodi da je vanjsko angažoiranje drugih, kao što su Srbija i Turska, sve veće, a također postoji i rizik od miješanja drugih koji bi mogli da iskoriste podjele za dalju destabilizaciju zemlje. Također se napominje da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda staviti veto na stabilizacijske snage pod vodstvom Evrope.
