Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić danas je u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu održao sastanak s predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, Južne interkonekcije u FBiH, te o izradi nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Prezentirani stavovi o energetskoj tranziciji

Uime Delegacije EU u BiH šef Odjela za saradnju Stefan Eler (Eller), politička savjetnica Dijana Dedić i rukovodilac energetskog sektora Tarik Hubana, a uime EBRD-a šefica Odjela za BiH Manuela Nesl (Naessl), prezentirali su stavove o energetskoj tranziciji koja je u vrhu prioriteta Evropske unije.

Ispred Delegacije potvrđeno je stajalište EU da izgradnja Bloka 7 u Tuzli nije ekonomski i ekološki održiv projekt, te da su evropski partneri spremni finansijski pomoći Federaciji u alternativnim rješenjima koja se tiču sigurnosti opskrbe električnom energijom, zapošljavanjima i rješavanjima problema u rudarskom sektoru, koje nosi eventualno odustajanje od ovisnosti o uglju. Istaknuta je i spremnost Svjetske banke da pomogne u zapošljavanjima. 

Tranzicijski smjer EU, kako su istakli gosti, podrazumijeva za srednjeročno rješenje izgradnju gasovoda Južne interkonekcije, a dugoročno provođenje projekata obnovljivih izvora energije.

Vlada FBiH svjesna zabrinutosti

Ministar Džindić naglasio je kako je Vlada FBiH potpuno svjesna zabrinutosti Evropske komisije, pocrtavajući potrebu uvažavanja pozicije da je projekt izgradnje Bloka 7 već u fazi implementacije.

- Parlament Federacije BiH dao je saglasnost za izgradnju Bloka 7 i jedino Parlament može donositi eventualne dalje odluke u vezi s tim projektom. Mi smo već ranije iskazali spremnost da organiziramo i u Briselu sastanke na ovu temu sa svim relevantnim evropskim predstavnicima, kako bi Federacija dobila potrebnu pomoć u procesu postizanja energetske nezavisnosti i zadovoljenja socijalne osjetljivosti - izjavio je ministar Džindić.

Podsjetio je da je za Vladu FBiH izgradnja Južne interkonekcije, također, u vrhu prioriteta, ali da je neophodno obezbijediti bh. konekciju na granici s Republikom Hrvatskom.

- Nama Evropska unija mnogo može pomoći i u intenciji da sve evropske energetske direktive prepišemo u bh. zakone, ali podjednako u oba entiteta i na nivou države BiH - naveo je Džindić i izrazio očekivanje da će se rješavanje ovih strateških pitanja konkretizirati uz uključivanje svih nadležnih aktera u sistemu elektro-energetskog sektora.