Predsjednik Rusije Vladimir Putin u ponedjeljak je priznao nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk na krajnjem istoku Ukrajine.
Dok mnogi sada strahuju od potpune eskalacije rata u Ukrajini, ono što je Putin učinio ovim potezom zapravo je taktika koju on koristi već vrlo dugo.
Strategija je svuda identična: u državi koja odbija biti poslušna ili pod kontrolom Rusije dešava se pobuna proruskog stanovništva protiv centralne vlasti. Potom dotična regija proglašava svoju nezavisnost, a Rusija, koja sve vrijeme stoji uz pobunjenike, nakon određenog vremena priznaje nezavisnost pobunjene regije.
Ova strategija savremene Rusije počela je s Pridnjestrovskom Moldavskom Republikom. Naime, u jeku raspada Sovjetskog saveza ova moldavska regija proglasila je svoju nezavisnost u septembru 1991. godine. Pridnjestrovlje je dobilo otvorenu podršku Rusije te, nakon kratkotrajnih oružanih sukoba, moldavske snage nisu uspjele povratiti pobunjenu teritoriju. Iako de facto funkcionira kao nezavisna država, ovu republiku nije priznala niti jedna suverena država, uključujući Rusiju, koja je podupire.
Abhazija i Južna Osetija također su u jeku raspada Sovjetskog saveza proglasile svoju nezavisnost od Gruzije, republike unutar koje su se nalazile. Južna Osetija je to učinila 1990., a Abhazija 1991. godine.
Tokom 1991. Gruzija je bezuspješno pokušala oružanom silom vratiti ove teritorije pod državnu kontrolu. Kada je, 2008. godine, gruzijska vlast ponovo pokušala povratiti ove odmetnute teritorije, uslijedio je direktni napad na Gruziju regularnih trupa Rusije.
Dakle, ono što se desilo u Ukrajini s priznanjem nezavisnosti Donjecka i Luganska od Rusije već je stara, dobro uhodana taktika Rusije - potakni pobunu, podrži pobunjenike, destabiliziraj neposlušnu državu i u konačnici priznaj pobunjene regije.
Ipak, nama, vjerovatno, najvažnije pitanje jeste možemo li ovakav scenarij očekivati i u Bosni i Hercegovini.
Naime, činjenica da su blokada državnih institucija od Milorada Dodika i njegova najava jednostranog preuzimanja nadležnosti od institucija BiH započele baš u jeku zaoštravanja ukrajinske krize jasno otkriva iz kojeg političkog centra se rukovodi ovim udarom. Možemo li očekivati da RS, jednako poput Donjecka i Luganska, u jednom trenutku proglasi svoju nezavisnost, a da to otvoreno podrži i prizna Putinova Rusija?
Ako se želi spriječiti da Putin u BiH pokuša ponoviti scenarij iz Abhazije ili Donjecka, onda zapadne sile našoj državi trebaju pružiti, u najmanju ruku, onu vrstu podrške koju Putin pruža svojim proruskim saveznicima.
Potezi koje vuče Dodik po svemu podsjećaju na poteze koje su vukle druge pobunjene proruske regije preko kojih je Rusija destabilizirala države koje su se željele otrgnuti njenoj kontroli.