U Bosni i Hercegovini imamo dva sukobljena koncepta, etničko predstavljanje s jedne strane i sistem predstavljanja na građanskom principu. Bilo bi dobro da provedemo presude Suda iz Strazbura, ali ne smijemo ići u neke daljnje etničke podjele, kazala je za BHRT Alma Čolo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i učesnica pregovora o izbornom zakonodavstvu u BiH.
Komentarišući prošlosedmične pregovore koji su i ovaj put okončani bez konkretnih rezultata, Čolo ističe da je vrlo teško iznaći rješenje i konsenzus među strankama po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
- Bilo je dosta stvari oko kojih se mogao postići dogovor. To su presude Suda iz Strazbura, to je integritet izbornog procesa, to su neke stvari koje se tiču deblokade Federacije BiH i otklanjanje ovih sadašnjih blokada u formiranju izvršne vlasti na nivou Federacije. Međutim, veoma je teško doći do dogovora kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva, kada je u pitanju taj elektorski model i kada je u pitanju izbor delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta", istakla je Čolo, gostujući u emisiji BHT1 uživo.
Kao jedan od razloga neuspjeha pregovora, Čolo navodi "različite koncepcije" koje zastupaju vodeće bh. stranke.
- Imate presude Suda iz Strazbura, imamo stavove Venecijanske komisije, imamo rezolucije Vijeća Evrope, gdje još od 2006. Bosna i Hercegovina se obavezuje na promjenu Ustava, i zamjenu tog principa etničkog predstavljanja sa principom koji će biti zasnovan na građanskom predstavljanju. Međutim, ukoliko HDZ insistira da član Predsjedništva BiH bude dominantno izabran od strane hrvatskog naroda, onda se radi o etničkom predstavljanju i čini mi se da je to sukob dva koncepta - napominje Čolo.
Na pitanje kome bi odgovarao elektorski sistem glasanja, koji su podržale Sjedinjene Američke Države, Čolo smatra da je američka administracija pokušala da pronađe model koji bi ishodio sa jednim članom Predsjedništva iz Federacije BiH a koji bi, kako kaže, bio u skladu sa voljom hrvatskog naroda u Federaciji.
- To je taj elektorski model koji daje određen broj elektorskih glasova po kantonima, u startu 200 elektorskih bodova. Ovaj broj od 200 koji daje u startu po 20 bodova svakom kantonu favorizira 'male kantone' - Goražde, Posavina, Livno, koji bi imali veliki uticaj na izbor člana Predsjedništva BiH. S tim što gospodin Dragan Čović nije bio zadovoljan ni sa tim modelom. On je tražio podjelu glasova iz dva kantona gdje žive podijeljeno Bošnjaci i Hrvati, to je SBK I HNK, a to je Venecijanska komisija rekla da ne može. Tako da ja nisam sigurna da je on na kraju pristao ni na takav model koji mu daje dosta garancija da iz kantona sa hrvatskom većinom bude izabran član Predsjedništva, njihovim glasovima - mišljenja je Čolo.
Prokomentarisala je i pismo lidera HDZ-a Dragana Čovića evropskim funkcionerima i članovima PIC-a, u kojem insinuira da se "Hrvatima šalje poruka da nisu poželjni u Bosni i Hercegovini".
- Ne šalje se poruka Hrvatima. Čini mi se gospodin Čović želi nešto mimo demokratskih standarda i onoga što obavezuje Bosnu i Hercegovinu. Kad je propao Aprilski paket ustavnih promjena 2006, onda je donesena Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, u kojoj je rečeno da Bosna i Hercegovina mora donijeti novi Ustav do 2010. Sada je 2022. godina, znači 12 godina smo propustili taj rok. Taj novi Ustav mora zamijeniti sistem etničkog predstavljanja sa sistemom predstavljanja na građanskom principu - podsjeća Čolo, dodajući da je ovom Rezolucijom Bosna i Hercegovina dužna da pronađe novi racionalan i efikasan mehanizam za donošenje odluka.
- I sad mi treba da se vratimo na neki period prije 1995. podjele i neke dalje etničke podjele? Ja ne znam kojiko je to dobro, i ne znam kakva je to poruka Hrvatima. Hrvati u ovoj zemlji treba da poštuju međunarodne dokumente koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu - kategorična je Čolo.
Na pitanje kako su tekli posljedni pregovori u Delegaciji EU u BiH, sa kojih je javnost dobijala uglavnom kontradiktorne informacije, Čolo smatra da je to sistem diplomatskog pritiska i načina pregovora međunarodnih diplomata.
- Tako je vjerovatno bilo i u Dejtonu. Imate određeni pritisak na ključne aktere da pristanu na određena rješenja i da nađu kompromis. U jednoj sali se pregovaralo o integritetu izbornog procesa, u drugoj sali se pregovaralo o ovim ključnim stvarima kada je u pitanju Predsjedništvo i Dom naroda državnog i federalnog parlamenta - pojašnjava Čolo, te dodaje:
- Ja mislim da bi dogovor bio dobar za Bosnu i Hercegovinu, da provedemo presude Suda iz Strazbura, ali ne smijemo ići u neke daljnje etničke podjele. Mi nismo imali spremnosti sa hrvatske strane da sprovedemo presude iz Strazbura na način da u Predsjedništvu brišemo etničke prefikse. Oni i dalje insistiraju na tome da ostanu dva člana Predsjedništva koji bi se zvali predstavnici hrvatskog naroda i svih drugih građana ili predstavnik bošnjačkog naroda i svih drugih građana, što mislim da nije dobro. Ne možete nekoga kao Jakoba Fincija, ili Sašu Magazinovića koji je Srbin iz Sarajeva, da mu kažete: Vi se možete kandidovati iz Federacije, ali samo za jednog od ova dva naroda. On pripada trećem konstitutivnom narodu i ja ne znam kako on može biti predstavnik hrvatskog ili bošnjačkog naroda, i svih drugih građana. Ali oni kažu da je Venecijanska komisija dala usmeno mišljenje da to uklanja diskriminaciju. Da li je to eventualno mogućnost za neko novo osporavanje pred Sudom u Strazburu, da li je to neka nova diskriminacija, ja ne mogu da procijenim, ali mogu da nagađam da bi mogla biti neka nova diskriminacija - rekla je, između ostalog, u razgovoru za BHRT Alma Čolo, poslanik u Predstavničkom domu PSBiH.
