U nedjelju, 3. aprila, održat će se izbori u Srbiji, na kojim će građani izabrati novog predsjednika države te novi saziv Narodne skupštine. Iako će i nakon ovih izbora, vrlo izvjesno, Aleksandar Vučić ostati predsjednik Srbije, a Srpska napredna stranka (SNS) vladajuća opcija, ovi izbori ipak bi mogli predstavljati značajnu prekretnicu u budućim odnosima u našoj susjednoj zemlji.

Povratak opozicije

Još od 2012. godine, kada je SNS koaliranjem sa SPS-om izbacio Demokratsku stranku iz vlasti, SNS suvereno vlada Srbijom. Već od 2014. ova stranka osvajala je oko polovine svih glasova na izborima, dok je Aleksandar Vučić 2017. godine na posljednjim izborima za predsjednika pobijedio već u prvom krugu, što je u modernoj historiji Srbije polazilo za rukom još samo Slobodanu Miloševiću na izborima 1990. i 1992.

Prema posljednjim podacima, predizborne ankete su pokazale kako Aleksandar Vučić ima podršku 51,7 posto građana, što predstavlja pad u odnosu na raniji period i u odnosu na predsjedničke izbore 2017., kada je imao 55 posto glasova u prvom krugu. Ipak, taj pad je tek neznatan, posebno ako se uzme u obzir dug period vladavine ove stranke.

S druge strane, Zdravko Ponoš trenutno ima podršku oko 28 posto građana, što je određeni rast kada su u pitanju kandidati opozicije. Poređenja radi, kandidat opozicije na izborima 2017. godine Saša Janković imao je svega 16,3 posto glasova. No, tada je opozicija bila daleko razjedinjenija nego danas. Kao treći na izborima tada je završio komičar Ljubiša Preletačević Beli, pravog imena Luka Maksimović, s 9,42 posto, čija je kandidatura bila svojevrsni komičarski performans, dok je Vuk Jeremić bio četvrti s 5,6 posto glasova.

Analizirajući ove podatke, jasno je da se po pitanju stanja u Srbiji u međuvremenu nije dosta toga promijenilo, tj. da pozicija i opozicija i dalje imaju približno jednak procent pristalica kao i u prethodnom periodu.

Iako ovakvi podaci i dalje idu u prilog Aleksandru Vučiću i vladajućoj strukturi, u opoziciji se i dalje nadaju da bi Vučić i Ponoš mogli otići u drugi krug izbora.

Vrlo izvjesno

Naime, da bi se u Srbiji održao drugi krug predsjedničkih izbora, kandidati moraju imati manje od 50 posto glasova u prvom krugu. Prema posljednjim podacima, Vučić se nalazi „na granici“.

Iako je pobjeda Vučića u drugom krugu izvjesna, samo održavanje drugog kruga bio bi veliki vjetar u leđa opoziciji i prvi znak da je jednodecenijska neprikosnovena vladavina Vučića barem okrnjena.

S druge strane, činjenica da istraživanja pokazuju da opozicija u Srbiji sada uživa podršku gotovo trećine glasača (kao i njihov povratak u Skupštinu na velika vrata), moglo bi u Srbiji na duge staze postaviti temelj za postepenu promjenu političkih odnosa u bližoj budućnosti, nakon što je izbore 2020. opozicija bojkotirala.

No, vlast SNS-a i Vučića će, vrlo izvjesno, i nakon ovih izbora ostati neupitna.

Šest kandidata

Osim Aleksandra Vučića i Zdravka Ponoša, državljani Srbije imat će mogućnost na predsjedničkim izborima birati još šest kandidata, i to Biljanu Stojković (Koalicija “Moramo”), Mišu Vacića (Grupa građana “Srpski patriota - Miša Vacić”), Branku Stamenković (Koalicija “Suverenisti”), Milicu Đurđević-Stamenkovski (Srpska stranka Zavetnici), Miloša Jovanovića (Za Kraljevinu Srbiju - DSS), te Boška Obradovića (Dveri).