S obzirom na značaj oktobarskih izbora i dugogodišnje iskustvo kreatora različitih oblika izbornih trgovina i prevara, pred BiH su izbori tokom kojih ćemo svjedočiti možda i najdrastičnijim kršenjima zakona do sada.
OTVORENO
Omogućiti elektronsku identifikaciju birača da bi se spriječilo da jedna osoba glasa za 10 ljudi
Šehić: Vrlo je bitno da se uvedu skeneri. Agencije
S obzirom na značaj oktobarskih izbora i dugogodišnje iskustvo kreatora različitih oblika izbornih trgovina i prevara, pred BiH su izbori tokom kojih ćemo svjedočiti možda i najdrastičnijim kršenjima zakona do sada.
BiH je propustila šansu da usvajanjem paketa mjera onemogući krađu izborne volje birača, pa je ponovo kompletna odgovornost na građanima, posmatračima i medijima.
- Tehnička unapređenja su trebala doprinijeti vraćanju integriteta i kredibiliteta izbornog procesa, da možemo reći da su izbori pošteni i slobodni i da rezultati odgovaraju istinskoj volji birača. Nažalost, takvi pokušaji nisu uspjeli - kaže za „Avaz“ Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik CIKBiH.
I nakon novih izbora prema starim pravilima BiH čekaju obaveze da izmijeni Izborni zakon i implementira odluke sudova.
- Koalicija „Pod lupom“ i svako ko izlazi na izbore vidio je šta se radi. Trebalo je omogućiti elektronsku identifikaciju birača da bi se spriječilo da jedna osoba glasa za 10 ljudi, što je redovna pojava. Vrlo je bitno da se uvedu skeneri, gdje bi se elektronski utvrđivali rezultati izbora. Time bi se spriječile manipulacije od nesavjesnih članova biračkih odbora, koji su znali praviti nevažeći glasački listić ili dodavati preferencije u okviru svoje stranke određenim kandidatima koji su po volji većinom rukovodstvu stranaka - ističe Šehić.
Međutim, koliko je realno da izmjene zakona i fer izbore osiguraju predstavnici stranaka na vlasti koje su usavršile razne oblike kršenja zakona?!
- Sljedeće izbore trebamo shvatiti ne kao praznik demokratije, jer demokratije kod nas nema, već kao dan u kojem ćemo se izboriti za svoju slobodu - da slobodno izrazimo svoju volju, da ne podlegnemo nikakvim pritiscima i prijetnjama, da preuzmemo odgovornost. Slobodu nam niko neće dati ako je mi sami ne uzmemo - smatra Šehić.
Članove biračkih odbora predlažu politički subjekti, što je praksa od 2004. godine, a izmjenama zakona bilo je predviđeno da nestranačke ličnosti, putem javnog poziva, budu imenovane.
- Svjedoci smo da kod nas nestranački ne znači ništa. Zato je potrebno drastično povećati kazne nesavjesnim članovima biračkih odbora, minimalna treba biti 3.000 KM - kaže Šehić.