Na ulicama siromašne države kakva je Bosna i Hercegovina nerijetko se mogu vidjeti očajni ljudi koji rove po kontejnerima. No, da li ste se ikad upitali koliko se hrane godišnje baci u Bosni i Hercegovini? I možda, još važnije, zašto bacamo hranu i zašto je ne doniramo stanovništvu u potrebi?

Iako državne institucije naše države ne raspolažu relevantnim podacima, jedna od dostupnih procjena UN-a pokazuje da se u našoj državi uništi 140.000 tona hrane svake godine. 

Bacanje isplativije

Još poraznije podatke pokazuje istraživanje koje je provela Fondacija “Mozaik”, podržana USAID-om.

U istraživanju se procjenjuje da je u 2020. godini vrijednost uništene hrane iznosila čak 126,6 miliona maraka. S druge strane, u istraživanju je procijenjeno da je donirani iznos hrane od preduzeća iz kategorija trgovina na veliko i malo, proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivredna proizvodnja, djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane iznosio znatno manje – 82,7 miliona maraka s uračunatim iznosom PDV-a.

Iz Fondacije „Mozaik“ navode da su izračunali da se od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje može napraviti 280.000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno.

Istraživanje je pokazalo da su navedenim preduzećima troškovi uništenja viškova hrane iznosili samo 5 posto vrijednosti te hrane.

Ako se pitate zašto firme uništavaju hranu, a ne doniraju je u dobrotvorne svrhe, dobar dio odgovora vjerovatno se krije u činjenici da donirana hrana u BiH nije oslobođena PDV-a.

Dakle, firmama se u konačnici više isplati uništiti tu hranu, što, kako je navedeno, iznosi 5 posto njene vrijednosti, nego donirati je i platiti na to poreznu stopu od 17 posto.

Rješenje koje bi preduzeća svakako motiviralo da hranu počnu donirati jeste ukidanje naplate PDV-a u slučaju doniranja, barem na one proizvode koji su pred istekom roka trajanja.

Vlast na potezu

Desetine miliona maraka vrijednosti hrane koje su uništavane na taj način mogle bi biti donirane, što bi uveliko pomoglo socijalno ugroženim građanima. Iako bi država odricanjem od poreza na donacije, vjerovatno, izgubila određeni dio prihoda, on bi bio krajnje minoran, posebno u poređenju s koristi koja bi se osigurala za mnoge gladne ljude u Bosni i Hercegovini.

Iskustvo Hrvatske

„Smjernice o donacijama u hrani“, koje je 2017. godine donijela Evropska komisija, a koje su dio Akcionog plana za cirkularnu ekonomiju, imaju dva osnovna cilja: da olakšaju donatorima i primaocima viška hrane u humanitarne svrhe i da nadležnim organima država članica olakšaju jednoobrazno tumačenje mjerodavnih propisa EU o doniranju viška hrane u humanitarne svrhe.

Tako primjerice u susjednoj Hrvatskoj postoji specijalni režim za doniranje hrane propisan pravilnikom o PDV-u.