Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije dolazi da se obrati medijima i pristalicama u Sarajevu nakon općih izbora u BiH 2. oktobra.
Prvi preliminarni rezultati na Općim izborima u Bosni i Hercegovini pokazali su da je bošnjački kandidat Denis Bećirović sklon saradnji na putu da osvoji mjesto u tročlanom predsjedništvu zemlje.
Bećiroviću, kandidatu Jedinstvenog bošnjačkog opozicionog fronta, vjerovatno će se u tročlanom Predsjedništvu pridružiti i Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice BiH, i Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Na glasanju 2. oktobra izabrana su tri člana zajedničkog Predsjedništva, poslanici u parlamentu na državnom, entitetskom i regionalnom nivou. Više od 60.000 posmatrača je akreditovano da nadgledaju proces.
Preliminarni rezultati su zasnovani na 1.816 obrađenih biračkih mjesta ili 54,83 posto od ukupnog broja. Odziv birača bio je 50 posto više od 2 procentna poena manje u odnosu na Opće izbore 2018. godine. Očekivalo se da će izbori donijeti malo promjena u rukovodstvu zemlje uzdrmane klijentelizmom, korupcijom i siromaštvom. Zvaničnici su rekli da je glasanje proteklo na zadovoljavajući način uprkos izvještajima o nepravilnostima i pritvaranju nekih ljudi zbog prijevare glasanja.
Glasanje na jednom biračkom mjestu je obustavljeno, a pet zvaničnika privedeno nakon što su nezavisni posmatrači prijavili nepravilnosti sa glasačkim listićima.
Nakon zatvaranja biračkih mjesta, bh. međunarodni mirovni nadzornik objavio je da je nametnuo izmjene izbornog zakona s ciljem sprječavanja blokada vlade.
- Nametnuo sam mjere koje će poboljšati funkcionalnost institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine. One će omogućiti svim građanima da se čuje njihov glas i osigurati da ih istinski predstavljaju oni koje su izabrali - rekao je Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji ima veliku ovlasti kao međunarodni visoki predstavnik u Bosni.
- Za sudbinu ove zemlje ključno je da neće biti blokada - dodao je Šmit.
3,4 miliona registrovanih birača Bosne i Hercegovine dobilo je izbor između ogromnog broja od više od 100 stranaka i koalicija na osmim Općim izborima u zemlji, ali će postizbornim pejzažom opkoljene balkanske države gotovo sigurno dominirati mnoge iste ličnosti koje su uspjele o egzistencijalnoj krizi i pokroviteljstvu godinama i čak su pojačali svoju etničku ljutnju u kampanji.
To se također dogodilo u vrijeme ruskog rata u Ukrajini, koji je dodatno podijelio Bosnu i podstakao strah od podizanja temperature oko dugo tinjajućih pitanja u balkanskoj državi.
Bosna je i dalje podijeljena na federaciju i entitet RS prema uslovima Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan trogodišnji rat u bivšoj jugoslovenskoj republici obilježen etničkim čišćenjem i brutalnošću.
Nekoliko rasa u gornjem domu Federacije Bosne i Hercegovine čija se mjesta biraju posredno, nakon izbora mogla bi dramatično uticati na opstrukcije koje su godinama paralisale vladu. Rezultati bi mogli uvelike pomoći da se odgovori da li je Bosni suđeno, barem u bliskoj budućnosti, da ostane jedno od najranjivijih žarišta u Evropi.
Također se očekivalo da će se velika pažnja usmjeriti na RS, dio BiH i njenog lidera Milorada Dodika, koji se zalagao za ubrzanje secesionističkih napora u regionu u kojem dominiraju Srbi.
Dodik je izabrao da se kandiduje za predsjednika RS umjesto da traži drugi mandat u tročlanom Predsjedništvu.
I Dodik, i njegova glavna kandidatkinja Jelena Trivić, proglasili su pobjedu u trci za predsjednika RS.
Njihove tvrdnje će biti provjerene kasnije 3. oktobra, kada se očekuje da će izborna komisija objaviti preliminarne rezultate predsjedničkih izbora za RS i utrke za poslanike na državnom, entitetskom i regionalnom nivou.
Dodik održava bliske veze sa susjednom Srbijom i Rusijom radi diplomatske i druge podrške da se odupre federalnoj strukturi Bosne i međunarodnom pritisku.
Sjedinjene Države su najavile sankcije Dodiku 2017. i ponovo u januaru zbog njegovih secesionističkih napora, piše RSE.
