Održani su opći izbori 2022. godine. Rezultat je paradoksalan – Izetbegović je izgubio, SDA je pobijedila.

U utrci za Predsjedništvo BiH, nakon obrađenih 85 posto biračkih mjesta, Denis Bećirović osvojio je 268 hiljada, a Bakir Izetbegović svega 178 hiljada glasova.

Najjači u Federaciji

S druge strane, SDA je uvjerljivo najjača stranka u Federaciji BiH. SDA je pobijedila u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Srednjobosanskom kantonu, dok se Kantonu Sarajevo vodi tijesna borba između SDA i NiP-a za prvo mjesto.

Prema zvaničnim podacima CIK-a na osnovu 70 posto prebrojanih glasova, u utrci za Parlament BiH SDA ima 140 hiljada glasova, a na drugom mjestu je HDZ sa 109 hiljada. SDP na trećem mjestu ima dvostruko manje glasova od SDA – 70 hiljada. Izvjesno je da će, kad se do kraja prebroje, broj glasova SDA uveliko premašiti 200 hiljada, a neke procjene govore da je broj osvojenih glasova SDA veći i od 300 hiljada.

Drugim riječima, SDA je kao stranka osvojila daleko više glasova od Bakira Izetbegovića, što je posebno simptomatično ako se uzme u obzir da se nikad manje kandidata nije utrkivalo za Predsjedništvo. To pokazuje da su mnogi glasači SDA, vjerovatno oko trećine, izabrali da glasaju za nekog drugog kandidata za člana Predsjedništva, izvjesno češće Komšića nego Bećirovića.

Komšić se Izetbegoviću počeo obijati o glavu. Već godinama Komšić uživa nesumnjivu podršku SDA. Osim koaliranja s ovom strankom i osiguravanja glasova, kandidatura lidera DF-a 2018. bila je korisna taman utoliko da glasački orijentirane građane odvuku od Bećirovića, što je omogućilo Šefiku Džaferoviću da s tijesnom razlikom uđe u Predsjedništvo. Ne treba stoga iznenaditi što su krugovi bliski SDA prilično panično pokušali prodati spin da Komšić i Bećirović ciljaju na isto glasačko tijelo i da je državni interes glasati za lidera DF-a kako bi se spriječilo da HDZ-ovac dobije stolicu. Ispostavilo se, međutim, da je Komšić velikim dijelom odvukao glasove Izetbegoviću, tj. da su i mnogi SDA-ovci boljeg predstavnika svojih vrijednosti vidjeli u Komšiću nego u Izetbegoviću.

Otpor u SDA

Drugi je signal da Izetbegović očigledno ne uživa bezrezervnu podršku ni u samoj SDA. Iako su u javnosti on i njegova supruga Sebija Izetbegović pokušavali poslati poruku da čvrstom rukom suvereno vladaju ovom strankom i iako se, s izuzetkom eventualno Šemsudina Mehmedovića, javno niko nije usuđivao suprotstaviti bračnom paru, očigledno je da i među samim glasačima SDA postoji ogroman broj nezadovoljnika politikom Izetbegovića koja je obilježena brojnim aferama i katastrofalnim kadrovskim rješenjima.

Iako u javnosti to nije toliko vidljivo, izborni rezultat šalje jasnu poruku da je i unutar same SDA nezadovoljstvo Izetbegovićima očigledno veliko. To bi potencijalno moglo otvoriti vrata otporu njihovoj vladavini u ovoj stranci – u izbornom rezultatu u kojem podrška stranci uveliko nadmašuje podršku njenom predsjedniku, mnogi suparnici Izetbegovića imat će i više nego snažan motiv da dovedu u pitanje njegovo vođenje ove stranke.

Uzimajući to u obzir, nakon bitke za Predsjedništvo koju je izgubio, Izetbegović bi se uskoro mogao naći u novoj bitki – onoj za opstanak na čelu SDA. Rezultati izbora pokazuju da bi taj front uskoro mogao biti otvoren.

Koalicioni kapacitet

Iako će SDA izvjesno biti najjača stranka i na federalnom i na državnom nivou vlasti, pitanje formiranja buduće vlade izvjesno će biti mnogo kompleksnije. SDA svakako može ohrabriti dobar rezultat DF-a, koji se vjerno držao uz ovu stranku, no barem kada je u pitanju federalni nivo vlasti, svi su izgledi da će HDZ imati komotnu poziciju sebi birati bošnjačkog koalicionog partnera.