U Briselu je okončan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije. Na dnevnom redu bio je i zapadni Balkan. Na stolu pred ministrima našle su se i političke prilike u Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. 

U fokusu su bili odnosi Srbije i Kosova, situacija u Ukrajini i nove sankcije Iranu.

Nekoliko kriza na zapadnom Balkanu

Evropski šef diplomacije Žozep Borelj (Josep Borell) je uoči sastanka najavio da će šefove diplomatija zemalja članica EU obavijestiti o zastoju u dijalogu Kosova i Srbije te sastancima koje je imao u Parizu s premijerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. 

Borelj je naglasio da postoji bojazan za produbljenje krize, ali je potvrdio da je Srbiji i Kosovu predao prijedlog za njeno rješenje.

- Veoma smo zabrinuti za situaciju na zapadnom Balkanu, nazire se nekoliko kriza, i partneri osjećaju izravni štetni uticaj ruske agresije na Ukrajinu u ovom regionu, zbog čega ćemo pojačati naš angažaman jer zapadni Balkan ostaje naš najvažniji geostrateški prioritet. Što se tiče Kosova i Srbije ovo je najozbiljnija kriza od 2013. godine. Obje strane treba da pokažu spremnost da se smire tenzije. Nije prihvatljivo da nijedna strana prekrši obaveze iz dijaloga - kazao je Borelj.

Status kandidata Bosni i Hercegovini do kraja godine

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ministar vanjskih poslova Rumunije Bogdan Aurescu kazao je da će ta zemlja nastaviti pružati podršku proširenju Evropske unije na zapadni Balkan pa i BiH. Podršku Bosni i Hercegovini ponovo je potvrdila ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon koja je istaknula da očekuje da se EU status kandidata našoj zemlji potvrdi do kraja godine.

- Također, tu je i pozitivno mišljenje o statusu kandidata za EU Bosni i Hercegovini. Tu je Slovenija igrala veliku ulogu i nadam se da će do kraja godine Evropska unija dati status kandidata Bosni i Hercegovini. Imam osjećaj da je podrška mnogo veća nego ranije za ovaj korak - istaknula je Fajon.

Ministri su najavili da očekuju mnogo od nadolazećeg samita EU - Zapadni Balkan koji će biti održan 6. decembra u Tirani, posebno ako se uzme u obzir najavljeni EU paket pomoći za energetsku sigurnost koji je u pripremi za zemlje zapadnog Balkana i iznosi milijardu eura.

Očekivanja je izrazio i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman koji je pozvao bosanskohercegovačke čelnike da brzo formiraju vlast na svim nivoima, preuzmu odgovornost za rad na ustavnim i izbornim reformama te svim drugim reformama kako bi zemlja do kraja godine dobila kandidatski status. Podvukao je i da se očekuje da sve zemlje zapadnog Balkana usklade svoje vanjske politike s vanjskom politikom EU te uvedu sankcije Rusiji. Ministri su danas tako odlučili uvesti i nove sankcije Iranu kao i pojačati vojnu pomoć Ukrajini.