Jučerašnji dan, 15. decembar 2022. godine će ostati upisan u historiju Bosne i Hercegovine. Ova država je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i to ne svojim zalaganjem. Glavni okidač za kandidatski status je bio rat u Ukrajini, koji je zabrinuo Evropu, nakon čega je pokušala prigrliti pod svoje okrilje preostale evropske zemlje koje nisu dio Unije.
Kao dva ključna faktora za dobijanje kandidatskog status mogu se izdvojiti država Slovenija i šef delegacije EU u BiH Johan Satler. Država Slovenija je uprkos promjeni vlasti pokazivala kontinuitet značaja da BiH dobije kandidatski status na svim bitnim mjestima u Evropskoj uniji, a posebno su se tu izdvajali sad već bivši predsjednik te države Borut Pahor i aktuelni premijer Robert Golob.
Na drugoj strani Johan Satler je često bio meta osporavanja i tvrdilo se da će to biti jedan u nizu stranih zvaničnika u BiH koji nisu uspjeli ništa značajnije uraditi bez obzira na to koliko su se trudili. Ipak, Satler je radio izvan vidljivosti kamera i to vrlo predano. U posljednjih nekoliko mjeseci je rijetko boravio u BiH, a vrijeme je koristio za lobiranje po zemljama Zapada, a vrijeme je pokazalo da je to uradio sa velikim uspjehom.
Kandidatski status će stvoriti veći ekonomski potencijal zemlje, zemlja će sa aspekta investitora postati mnogo perspektivnija. No, za ozbiljniji iskorak u početku prvo će biti potrebno ispunjavanje 14 prioriteta koje je Evropska unija prije nekoliko godina postavila pred Bosnu i Hercegovinu, a oni nisu nikad u potpunosti ispunjeni. To će vjerovatno biti uslov za otvaranje pregovora i ispunjavanje širokog spektra uslova Evropske komisije, koji se odnose na usklađivanje zakona sa evropskim u brojnim segmentima.
Samo eventualno članstvo ovisi o više faktora. Period od kandidata do člana je imao širok vremenski spektar. Finska je postala članica najbrže, za samo tri godine, dok je Španija čekala 24 godine. Primjera radi, susjednoj Hrvatskoj je bilo potrebno 10 godina. Osim klasičnih uslova Evropske komisije, koje će BiH morati ispuniti značajno je i to da bilo koja zemlja članica može blokirati ulazak nove države u Evropsku uniju. Stoga, veoma je važno da se rješavaju otvorena pitanja sa susjedima, pa i onim koji nisu dio Evropske unije, jer i Srbija i Crna Gora su trenutno bliže tome da to postanu.
Simbolično je na isti dan kada je dodijeljen kandidatski status BiH, potpisan i sporazum o formiranju vlasti na državnom nivou iz kojeg je izbačena jedna od stranaka bez koje je bilo nezamislivo odlučivanje, a to je Stranka demokratske akcije. Poraz je još veći iz razloga što su SDA i njihov dugogodišnji koalicioni partner DF, koji također ide u opoziciju, mjesecima širili najgoru antizapadnu histeriju, govorili o „licemjerju“ Zapada te kako oni kroje sudbinu BiH.
Simbolično se na dan dodjele kandidatskog statusa u medijima bliskim tim strankama pisalo o tome da su zapadni zvaničnici u BiH isto što i ruski i to što uprkos desničarskoj ideologiji pokušavaju provući ljevičarske stavove o tome da se stranci ne trebaju miješati u unutrašnja pitanja. Bio bi to svakako legitiman politički stav, bez obzira šta neko mislio o njemu, da isti ti ljudi nisu bespogovorno branili Zapad dok god su bili na vlasti. Ovako se stiče dojam da se zapadni zvaničnici u BiH kritikuju samo zato što SDA i DF idu u opoziciju.
Ono što je trenutno ključno za novu vlast je da iskoristi ovaj politički momenat kada su brojne oči uprte u BiH. Svaki pozitivni korak će brzo odjeknuti u Evropi, a za početak će biti ključno da se ispune preostali uslovi iz 14 prioriteta. Ono što hrabri je da su Osmorka, HDZ i SNSD potpisali sporazum, koji se ne tiče striktno podjele pozicija, nego i određenog programa, što ranije nije bila praksa.
Također, uprkos brojnim skepsama kako će funkcionisati nova vlast, iz stranaka se moglo čuti da će se baviti pitanjima oko kojih postoji konsenzus, a da će one osjetljive teme ostavljati po strani što ranije nije bila praksa.
Zaslugama političara u BiH nismo dobili kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali je ovo svakako prilika da se situacija preokrene u korist države, a da li će se iskoristiti vrijeme će pokazati.
