Radovi na utopljavanju velike hale bivše fabrike akumulatora, a koja pripada Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, u završnoj su fazi. Ovo je za „Avaz“ kazala Almasa Salihović, portparol Memorijalnog centra Potočari.
SREBRENICA
Bit će izložen velik broj predmeta od porodica žrtava genocida, niz dokaznog materijala o zločinu i genocidu...
Salihović: Sjećanje na žrtve; Uređenje velike hale bivše fabrike. S. Smajlović
Radovi na utopljavanju velike hale bivše fabrike akumulatora, a koja pripada Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, u završnoj su fazi. Ovo je za „Avaz“ kazala Almasa Salihović, portparol Memorijalnog centra Potočari.
Osim toga, turska TIKA će finansirati i radove na uređenju spomen-sobe površine 4.300 kvadratnih metara, koja će biti najveći izložbeni prostor predmeta žrtava genocida u ovom memorijalu.
- Velika spomen-soba sastojat će se od tri ratna vremenska segmenta, s akcentom na genocid u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN-a, u julu 1995. godine. Prvi segment obuhvatat će početak agresije na BiH, drugi period obuhvata 1993./1994. i treći genocid u Srebrenici, formiranje Memorijalnog centra i raznih udruženja majki Srebrenice - pojasnila nam je Salihović.
Kako je istakla, TIKA će uraditi izložbeni prostor, a stručni tim Memorijalnog centra radit će na uređenju izložbene postavke, postavljanju već pripremljenog velikog broja predmeta od porodica žrtava genocida, niza dokaznog materijala o zločinu i genocidu, fotografija žrtava, filmske i pisane građe.
Na jednom zidu bit će postavljene fotografije svih žrtava genocida, njih 8.372, i onih do sada identificiranih i ukopanih u sakralnom dijelu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Radove na tri strane bivše fabrike akumulatora površine 16.000 kvadratnih metara finansiralo je Federalno ministarstvo za izbjegla i raseljena lica u iznosu od 1,6 miliona maraka.
Sredstva za radove na preostaloj strani osigurala je turska TIKA, koja je prije dvije godine za obnovu krova hale za smještaj tabuta uložila 1,1 milion maraka.
UVAŽENA APELACIJA
VELIKA TRAGEDIJA
ŠEF BH. DIPLOMATIJE