U godišnjem izvještaju State Departmenta o praksi ljudskih prava tokom 2022. godine u Bosni i Hercegovini, ured se osvrnuo i na društveno nasilje ili diskriminaciju nad nacionalnim manjinama dajući primjer ponašanja pojedinih političara.

Kako je navedeno u izvještaju State Departmenta, društvena diskriminacija i povremeno nasilje nad etničkim manjinama povremeno su imali oblik napada na mjesta povezana s tim manjinama, uključujući vjerske objekte.

Izjave Izetbegovića

Prema podacima Međureligijskog vijeća na osnovu kojih je ured, između ostalog, sastavljao izvještaj - nevladine organizacije koje promovišu dijalog između četiri tradicionalne vjerske zajednice (muslimanske, srpske pravoslavne, rimokatoličke i jevrejske), pokazuju da su nastavljeni napadi na vjerske simbole, vjerske službenike i imovinu.

Potom, u izvještaju piše kako je bilo široko rasprostranjenih slučajeva medijskog izvještavanja i javnog diskursa koji je osmišljen da prikaže pripadnike drugih etničkih grupa u negativnom smislu, obično u vezi s ratom 1992-95, da se "odbaci odgovornost za ratnu brutalnost ili da se pošalju zapaljive poruke u vrijeme političke krize u BiH, a posebno u Federaciji BiH".

- Na primjer, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, govoreći na skupu SDA u Hadžićima 27. jula 2022. godine, hvalio se vojnom snagom Bošnjaka. On je rekao da su se Bošnjaci "pobrojali, uključujući lovce, mlade ljude i instruktore dronova" - navodi se u izvještaju.

Spominju Čovića i Dodika

Također, State Department u ovom dijelu spominje i Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Kako je opisano u izvještaju, lider HDZ-a BiH Dragan Čović i drugi politički lideri Hrvata u BiH, prisustvovali su 8. jula 2022. godine svečanosti povodom obilježavanja 25. godišnjice smrti bivšeg predsjednika tzv. Herceg Bosne, samoproglašene administrativne teritorije koja je ukinuta Vašingtonskim sporazumom iz 1994. godine.

Pojedini mediji oštro su kritikovali proslavu, ističući da je šest bivših visokih funkcionera tzv. Herceg-Bosne osuđeno za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Tokom godine, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kao i visoki zvaničnici njegove političke stranke SNSD i drugi zvaničnici i lideri RS, nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995. uprkos nalazima više domaćih i međunarodnih sudova.

- Govoreći nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a 22. jula 2022. godine, Dodik je ponovo negirao genocid rekavši da je ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. zločin i da se 'nikakva politička kvalifikacija genocida ne može koristiti za opisivanje onoga što se dogodilo'. Dodao je da nametanje visokog predstavnika iz jula 2021. nije doprinijelo pomirenju, već je umjesto toga stvorilo "apsolutnu podjelu" među narodima  opisuje State Department.

Rad Tužilaštva BiH 

Osim sadržaja u ovom odjeljku, State Department je u svoj godišnji izvještaj uvrstio i rad Tužilaštva BiH, slobodu učešća u političkom procesu, korupciju i nedostatak transparentnosti u vladi te stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zloupotreba ljudskih prava.

Također, u izvještaju je opisano i stanje po pitanju slobode medija i ophođenje političara prema novinarima u BiH, a na više mjesta u izvještaju navode se detaljni opisi pojedinih političara zbog njihovog odnosa prema medijima.

Naravno, izdvaja se lider SNSD-a Milorad Dodik konkretno kada je na skupu u Banjoj Luci više puta davao negativne komentare o televiziji BN. U toj kategoriji, pominju se i Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Faruk Kapidžić, Edin Forto pa i Zoran Čegar, načelnik Sektora uniformisane policije Federacije BiH.