Da najveći grad na Neretvi nema problem samo s odlagalištem otpada Uborak, čiju sanaciju i zatvaranje već godinama traže aktivisti Udruženja građana „Jer nas se tiče“, potvrđuje i činjenica da je samo tokom prošle godine na inspekcijske kontrole i uklanjanje divljih deponija u Mostaru potrošeno čak 300.000 KM.
Opasne materije
To je nedavno mostarskim vijećnicima predočila Amira Trbonja, načelnica Odjela za privredu, komunalne i inspekcijske poslove.
Divlje deponije niču uz rijeku Neretvu, poput one na lokalitetu Avijatičarskog mosta, ali i iznad prigradskog naselja Dračevice, u dijelu odakle se pruža pogled na Stari grad Blagaj, odnosno Stjepan-grad, nacionalni spomenik BiH.
Mostarski aktivisti posebno ukazuju na nelegalne deponije duž cijelog puta M-17 uz Neretvu, gdje se razne opasne materije slijevaju u samu rijeku.
Ovog problema svjestan je i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji je podsjetio da se za taj problem iz gradske kase izdvajaju značajna sredstva.
Loš način
Činjenica je, rekao je, da Grad Mostar nije uredio segment prikupljanja kabastog otpada, odnosno da to nije, kako je naveo, urađeno na dobar način.
- Prije nepunih mjesec sam dao nalog komunalnim preduzećima da se naprave tri-četiri lokacije za reciklažna dvorišta. No, za to treba imati novac, opremu, projektnu dokumentaciju, ali se nadam da ćemo do kraja godine imati nekoliko reciklažnih dvorišta - rekao je Kordić.
