Projekt "Južna interkonekcija" koji podrazumijeva novi plinovod kojim bi se Bosna i Hercegovina trebala opskrbljivati tim energentom preko Hrvatske, dobiva sve više strateških partnera, piše Večernji list.
Među njima je i Izrael koji, prema riječima nerezidentne veleposlanice za BiH Galit Peleg, može značajno doprinijeti provedbi projekta. Ona je za Bloomberg Adriju kazala kako Izrael može pomoći na različitim slojevima stabilne opskrbe plinom iz sadašnjih i budućih izvora, cyber-sigurnosti, infrastrukturi i organizacijskim holističkim rješenjima.
Njezina izjava dolazi nakon brojnih potvrda kako Država Izrael postaje strateški gospodarski partner BiH, navodi Večernji list uz podsjećanje kako je Izrael bio zemlja partner posljednjeg Sajma gospodarstva u Mostaru te da su naporima Gospodarske komore Države Izrael u BiH, koju vodi Amir Gross Kabiri, na mostarski Sajam došle brojne velike izraelske tvrtke, globalni lideri u mnogim poljima, od biomedicine do naprednih tehnoloških rješenja, obrane, cyber-sigurnosti. Veleposlanica Peleg tada je naglasila kako postoji veliko zanimanje izraelskih tvrtki za BiH i ovu regiju, uz naglasak kako je ovo samo početak, podsjeća Večernji list.
Da je Južna interkonekcija prepoznata kao iznimno bitan projekt dokaz su i poruke potpore iz EU-a kao i SAD-a. Pri nedavnom posjetu potpredsjednika hrvatske Vlade Davora Božinovića Washingtonu, tijekom razgovora u State Departmentu, istaknuta je i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH, prenosi Večernji list.
Aktivnosti realizacije projekta ubrzane su i u samoj BiH - Vijeće ministara BiH jednoglasno je dalo punu podršku projektu ''Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske''. U cilju ubrzavanja svih aktivnosti, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta ''Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske''.
Plinovod će osigurati diversifikaciju izvora opskrbe, preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske, te daljnju plinofikaciju BiH. Dio plinovoda koji prolazi kroz RH odnosit će se na dionicu Dugopolje - Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te na dionicu Zagvozd - Imotski - granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km. S bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km.
Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca - prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika. Osim što bi novi plinovod prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. Predviđeni je kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. m3 godišnje
