Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić za Vijesti.ba kaže da poslodavci više nisu optimistični kako su bili do prije 10 dana, kada je završena prethodna sjednica Zastupničkog doma FBiH.

- Mi smo još pred formiranje vlasti u Federacije, to jeste prije izbora predstavili javnosti i strankama dokument, koji se zove 'Šta poslodavci očekuju od vlasti'. U sklopu tog dokumenta je bilo 340 prijedloga izmjena i dopuna ili donošenja novih propisa, a koji trebaju da unaprijedne stanje. Nakon završenih izbora, ponovno smo obišli sve parlamentarne političke stranke, koje su bile voljne s nama da razgovaraju i predstavili naše prioritete. Između ostalog, i zakone koje i dan danas čekamo. Među tim zakonima su bili reforme u oblasti poreske politike, doprinosa, poreza na dobit, u oblasti sistema zdravstvene zaštite, pojeftinjenja cijene rada, propisi u oblasti PDV, zakona o strancima, nedostatku radne snage, zakona koji uređuju razni pravni položaji radnika u federaciji, energetski zakoni, zakoni iz oblasti trgovine i čitav niz drugih propisa ukupno njih blizu 40 - kaže Nenadić.

Dodaje da su prilikom obilaska parlamentarnih partija dobili čvrsta uvjeravanja da će se ovi propisi, kao prioritet, naći u njihovom programskom djelovanju.

- Nažalost, mi ovih dana tek čujemo da će biti prezentiran program rada Vlade, mi još nismo imali priliku da vidimo taj program rada. Tako da sa te strane ne znamo šta su ključni prioriteti nove vlasti. S druge strane, očigledno da gubimo trku svi skupa, i da smo na dobrom putu da 2023. izgubimo kao i prethodnih 7 ili 8 radeći na ovim reformama - kaže Nenadić.

On navodi TO kao rezultat činjenice da sistemski zakoni veoma sporo dolaze na dnevni red i Vlade i parlamenta.

Privremena rješenja

- Mi smo još u januaru ove godine predložili određena privremena rješenja, kroz donošenje ova dva zakona, Zakona o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima. U okviru te naše privremene, intervenciji predložili smo da se omogući poslodavcima, da povećaju platu do 400 KM, ali da sa druge strane vlast reagira na način da taj povećani dio plate neće opterećivati poslodavca uplatom doprinosa i poreza na dohodak. Odnosno da će porez i doprinosi u oblasti PIO-a, biti smanjeni sa 17% na 11%, samo da ovaj dio povećane plate - kaže Nenadić i dodaje:

- To bi zaustavilo i motiviralo radnike da razmišljaju više o okviru svoje egzistencije u okrilju BiH i da to bude dio njihovih trajnih rješenja. I sigurno bi u najmanju ruku usporilo odlazak mladih, ali i čitavih porodica. To se nije desilo, mi smo prije sjednice Zastupničkog doma predlagali da se donesu ova rješenja. Vidjeli smo da je zadnja sjednica završena na način da je vladajuća većina odbila da uvaži naše zakone, to jeste da ih uvrsti na dnevni red. Mi smo uporni, smatramo da su ovi zahtjevi opravdani i jedino što je moguće u ovoj situaciji. Mi ćemo pokušati i da do naredne sjednice, otvorimo vladajućim oči i da shvate koliko je ovo važno pitanje. Ukoliko do toga ne dođe, onda slijedi onaj naš najcrniji od tri scenarija koja smo priželjkivali, a to je da ćemo izgubiti još jednu poslovnu godinu i da će plate ostati manje više na onom nivou koje garantiraju pozitivno poslovanje poslodavcima i da ćemo se suočiti sa još većim nedostatkom, radne snage.

Zanimalo nas je i kakva je reakcija poslodavaca na činjenicu da vlasti ne poduzimaju ništa, jer praktično nema štete ni za koga.

- Praktično ste svojim komentarom odgovorili na pitanje. Radi o tome da smo mi Udruženje poslodavaca, neću reći pod velikim pritiskom, ali mi niti javnosti, niti poslodavcima možemo da obrazložimo ovu zaista suludu situaciju. Svi su svjesni da ako se ovo brzo ne uradi da ćemo ostati bez radne snage. Mi redovno ukazujemo i na tu činjenicu da na evidencijama nezaposlenih imamo 283 hiljade osoba u FBiH. A više puta smo dokazali i stalno dokazujemo vlastima da na evidenciji nezaposlenih, nema više toliko ljudi koji su tu radi aktivnog traženja posla. Na evidenciji se vode radi rješavanja zdravstvenog pitanja i nekih oblika socijalne zaštite. Zato smo veoma zbunjeni zašto vlasti izbjegavaju da pribjegnu ovom privremenom rješenju: svi ćemo biti puno više relaksirani, vlast ovim rješenjem ne gubi ništa nego ima blago povećanje punjenja javnih fondova, jer, ponavljam naš prijedlog podrazumijeva uplatu dijela doprinosa, ali ne sve u iznosu kako se to dešavalo ranije. Dakle vlasti ne gube ništa, poslodavci su ti koji će povećavati plate, ali neće na te potsticaje morati isplatiti još jednu platu državi - kaže Nenadić.

Povećanje plaća

Kaže da je sve vrlo jednostavna priča ako se poslodavac može suočiti s tim da povećanjem plate od 200 do 400 KM u svom poslovanju.

- Sigurno ne može još toliko izdvojiti dati na ime doprinosa prema državi. Više puta smo govorili o tome da su fondovi i zdravstva i PIO-a, trenutno održivi s obzirom na to da se ovdje ne radi na smanjenju punjenja nego samo da postojeće zatečene radnike o oslobađanju od doprinosa i poreza i to samo za povećani dio plate. To bi sigurni smo smanjilo i određeno crno tržište, jer u toj varijanti i oni poslodavci koji su izbjegavali plaćanje doprinosa, i izdvajali dijelove plata na način kao to ne predviđaju postojeći propisi. I oni bi to vratili u legalne tokove, povećali bi punjenje budžeta, povećanim platama povećala bi se u potrošnja, i tim bi se povećao i prihod državi kroz PDV itd - kaže Nenadić i nastavlja:

- Dakle mi ne razumijemo jednostavno, zašto se ovo ne završi. I na kraju svega posebno ne razumijemo, zašto vlasti izbjegavaju da unaprijede ekonomsko socijalni dijalog između vlasti, poslodavaca i sindikata. Jer od formiranja vlasti u FBiH, nije se desila čak ni konstituirajuća sjednica Ekonomsko socijalnog vijeća, tako da mi nemamo ni dijalog. Primorani smo da obijamo vrata ureda od predstavnika izvršne vlasti. Molimo za sastanke i ti sastanci su obično na ad hoc osnovi. Obeća nam se, a od rezultata nema ništa. Mi smo sada sigurni da smo sada izgubili jednu poslovnu godinu, u ovom pogledu.

Sistemska rješenja

S tim u vezi, napominje, važno je reći i šta bi niko da se već danas donesu sistemska rješenja.

- Pogledajte nacrt koji je bio na stolu u prethodnom periodu, čak i da se danas, donesu potrebni projekti. Od 7 do 9 mjeseci pa i više bi trebalo da se ti propisi počnu implementirati u ovom modelu upotpuniti. Razgovarali smo sa rukovodiocima, ministrima, direktorom porezne uprave i ostalim, biće potrebno donijeti nove podzakonske akte, osigurati sredstva pa kupiti i nove hardvere u poreskim ispostavama. Pojačati i doraditi softvera rješenja i sve ostalo. Nama je jasno dato doznanja da implementaciju novog sistemskog rješenja, treba čekati sigurno 8 mjeseci - kaže Nenadić i dodaje:

- I na kraju argument koji svi treba da uvaže, ne treba žuriti sa sistemskim rješenjima. Naravno treba takve propise donijeti što prije ali sa druge strane znamo da su to rješenja za dugi niz godina. Poreske i fiskalne reforme se ne rade na ad hoc. To je čitava jedna poslovna era, i utoliko smatramo da treba ubrzati procese donošenja sistemskih rješenja, privremeno pokrivati rješenjima na način da se ne pogorša slika. Jer, džaba vam porezna reforma ako nećete imati radnika. Ako će se gasiti preduzeća, ako će se gasiti strana ulaganja. Ako će se obeshrabiti postojeći poslodavci i ako će se obeshrabriti mlađi ljudi da formiraju svoje kompanije i svoja preduzeća - kaže Nenadić i zaključuje:

- Jer, danas mi pratimo i radimo i sami određena istraživanja, ne postoje stimulativne mjere niti sistem da motiviše mlade ljude da otvaraju svoje kompanije. I to je nešto što se mora raditi. O čemu vjerujem da vlast vodi računa, i mi očekujemo skorije sastanke Ekonomsko socijalnog vijeća i obrazloženja šta se trenutno radi. I naše uključivanje kao Udruženja poslodavaca u sve ove procese i podrška od zakonodavnih organa vlasti da se ova pitanja ne guraju pod tepih nego da se o njima razgovara na skoro svakoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.