Informacije o rastu broja pacijenata s virusnim infekcijama u BiH, ali i inficiranih omikron sojem koronavirusa u Evropi i regionu, podsjećaju na mjere opreza pred jesen i zimu. O opasnostima od virusa koji cirkuliraju u populaciji za „Avaz“ govori prim. dr. sc. Nada Koluder-Ćimić, bivša direktorica Infektivne klinike KCUS-a, članica Senata Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, specijalista infektolog „Eurofarm Centra“ u Sarajevu.
- Poznato je da su crijevne infekcije učestalije tokom ljeta, za što se inkriminišu, prije svega, bakterije iz roda Salmonella i Staphylococus aureus s njegovim enterotoksinom, ali i virusi. Mnogi od njih pokazuju afinitet prema raznim organima te ih zdravstveni profesionalci u tom svjetlu i promatraju. Ljetne crijevne viroze predvodi norovirus s vrlo naglašenim epidemijskim karakterom. Simptomi se razvijaju nakon dan-dva, probavne tegobe traju kratko, ali je problem što se izlučivanje virusa iz probavnog sistema nastavlja mjesecima i na taj način širi u okolinu. Sve češće se, osim ranijih izvještaja o epidemiji u zatvorenim kolektivima poput bolnica, vrtića, domova, opisuju epidemije akutnih gastroenteritisa na brodovima za krstarenje, čemu i mi svjedočimo nakon povratka naših sugrađana s raznih turističkih destinacija - kaže profesorica Koluder-Ćimić.
Utječe na djecu
U manjem obimu, dodaje, probleme pravi i adenovirus, uglavnom u kolektivima, izazivajući manje ili veće epidemije tzv. ljetne gripe.
- Ne treba posebno naglašavati da virus jače „utiče“ na djecu. Njegov afinitet prema raznim organima i stvaranje imuniteta samo na preležani tip adenovirusa često ga aktuelizira u diferencijalnoj dijagnozi vezanjem za razna bolesna stanja. Kroz dugogodišnju kliničku praksu objektivizirala sam adenovirus kao dosta raritetnog uzročnika pertusiformnog i mononukleoznog sindroma, ospe različitih morfologija, kao one herpetiformne na genitalijama, što je bio, sjećam se, poseban izazov, jer je asocirao na spolno prenosive bolesti i napravio golem problem među partnerima. Pamtljive su općenito virusne teške kliničke slike upale mozga i moždanih ovojnica, oštećenja jetre, koje smo tretirali na Infektivnoj klinici. Veliki problem pravi imunodeficijentnim osobama s HIV-om, leukozama, malignim tumorima – dodaje profesorica Koluder-Ćimić.
Za ovaj period karakterističan je i rotavirus, jedan od najčešćih uzročnika proljeva kod djece i dojenčadi, kod kojih, za razliku od odraslih, može izazvati ozbiljniju kliničku sliku.
- Ovaj virus se može prevenirati vakcinom. Kako se u stolici zaražene osobe nalazi nekoliko dana prije znakova infekcije i desetak dana nakon smirivanja probavnih tegoba, u prevenciji mogućeg prenosa „ruka – usta“, ostaje jedino i isključivo temeljito pranje ruku – ističe Koluder-Ćimić.
Dodaje kako se u uzročnike ljetnih crijevnih infekcija ubrajaju i koksaki virusi iz roda enterovirusa, a u posljednje vrijeme i SARS-CoV2.
- Navedene viruse nekako poentiraju i od njih strahuju i pacijenti i zdravstveni profesionalci, jer spadaju u grupu od 30-ak kardiotropnih virusa, odnosno virusa koji „napadaju“ srce. Ovom problemu treba prilaziti ozbiljno i hladne glave. Činjenica je da se virusna infekcija može proširiti na srce, a da ishod zavisi od imunološkog mehanizma i genetskih predispozicija. Većina brzo ozdravi i potpuno se oporavi, a 20 posto razvije srčanu slabost, naglašeno kod SARS-CoV2 infekcije. U SAD je u desetogodišnjem periodu zabilježen porast broja bolesnika sa miokarditisom, što se uklapa i u sve vidljivije naprasne smrti mladih sportista – pojašnjava Koluder-Ćimić.
Koksaki virus rijetko je detektiran u samom srčanom mišiću, a velika većina djece i odraslih razviju antitijela. U dijagnostici kardiotropnih virusa naša sagovornica obavezno preporučuje uzimanje dva uzorka krvi u razmaku od tri do četiri sedmice, dijagnosticiranje specifičnih antitijela može ukazivati na akutnu infekciju, ali nipošto i isključivo na zapaljenje srčanog mišića, jer su za potvrdu miokarditisa potrebni drugi kardiološko-radiološki alati.
- Iz prakse, više kao trudnica nego infektolog, živo se sjećam epidemije koksaki virusa s posljedičnim miokarditisom na GAK-u u Sarajevu, u kasno ljeto 1985. godine, kada je porodilja s gastrointestinalnim tegobama unijela virus i uzrokovala smrt više novorođenčadi. Naravoučenije je da se nikad ne potcjenjuje bilo koja virusna infekcija i rizici koje ona nosi - ističe Koluder-Ćimić.
Crijevne infekcije
Kada je riječ o koronavirusu, bez obzira na višestruke vakcinacije i činjenicu da ga je većina populacije preboljela, poznati bh. infektolog upozorava da ga ne smijemo ignorirati.
- Virus je i dalje među nama, neumoran, procesom mutiranja postao je moćniji, opasniji, prenosiviji kao nikad do sada. Primijećen je rast broja oboljelih od gripoznog sindroma i akutnih gastroenteritisa neutvrđenih uzročnika uz malobrojna testiranja na COVID-19, te je za pretpostaviti da je daleko prisutniji nego što mislimo. Njegova multitropičnost čini ga nepredvidivim. Ne smijemo ga ignorisati, naprotiv – upozorava Koluder-Ćimić.
