O OTVARANJU PREGOVORA

Zašto opozicija uporno pokušava reći da vlasti u BiH nisu ništa uradile, kada ih je Fon der Lajen dva puta demantovala

Otkako smo odobrili kandidatski status, BiH je napravila impresivne korake, rekla je Fon der Lajen

Komšić i Izetbegović. Fena

23.3.2024

Evropsko vijeće je donijelo historijsku odluku za ovu državu kada su odlučili da otvore pregovore sa BiH.

Ono što je posebno „paralo oči“ uoči takve odluke, ali i nakon nje, je ponašanje opozicije.

Govorili su da, i ako se dodijeli kandidatski status da to neće biti "zbog", nego "uprkos" vlastima.

Iz dana u dan, posebno opozicija sa sjedištem u Sarajevu, je govorila da nisu napravljeni nikakvi pomaci, da je to samo izgovor za podilaženje Dodiku, što je u samo dvije rečenice „ugasila“ predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Impresivni koraci

- Otkako smo odobrili kandidatski status, BiH je napravila impresivne korake. Više je napravljeno u jednoj godini nego u čitavoj deceniji – navela je Ursula fon der Lajen nakon preporuke za otvaranje pregovora sa BiH, a ponovila je nakon odluke Evropskog vijeća.

Ipak, nije to spriječilo dežurne dušebrižnike da nastave u istom stilu. Stigle su stidljive pohvale ove odluke, ali brzo nakon toga su nastavili da vode svoju politiku.

- Iz izjava zvaničnika iz Evropske unije potpuno je jasno da je “zeleno svjetlo” za Bosnu i Hercegovinu posljedica geopolitičkih okolnosti, te da dalji napredak na evropskom putu mora biti zasnovan na konkretnim rezultatima – naveli su iz SDA.

Istim stilom kao SDA, reagovao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

- Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i kako stvari stoje da više neće bit popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu – naveo je.

Ništa drugačija reakcija nije bila ni predsjednika PDP-a Branislava Borenovića.

- Jasno je da je otvaranje pristupnih pregovora prije svega odluka EU, uzrokovana geopolitičkom situacijom i snažna poruka Brisela da je prostoru zapadnog Balkana mjesto u Evropskoj uniji, a u neuporedivo manjoj mjeri pitanje slabašnih rezultata ovdašnje vlasti – poručio je Borenović.

Naime, sasvim je jasno da BiH ne bi dobila tako brzo „zeleno svjetlo“ iz EU da nije bilo rata u Ukrajini, ali to uopšte ne treba umanjivati napore vlasti u BiH koje su uradile veći dio onoga što se od njih tražilo.

"Progledalo se kroz prste"

Poruka Fon der Lajen bila je sasvim jasna, a u prethodnih deset godina svoje periode na vlasti su imali i PDP, i DF, a pogotovo SDA, no apsolutno nikakvi pomaci nisu viđeni. Ipak, lakše je indirektno govoriti da fon der Lajen laže.

Evropska unija, uprkos promijenjenoj geopolitičkoj situaciji, ne bi dala zeleno svjetlo bez usvajanja zakona, usklađivanja vođenja migracijske politike, usklađivanja sa vanjskom politikom EU. To se vidjelo i prije nekoliko mjeseci kada su otvorili pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a BiH ostavili “na čekanju”.

Kroz prste se progledalo u smislu da nisu usvojeni svi zakoni koji su traženi, ali treba naglasiti i da tu nije bila riječ o nekim vrlo jednostavnim prijedlozima, pa je pitanje da li bi i mnogo jače zemlje za tako kratko vrijeme mogle to usvojiti.

Nova metoda relativiziranja značaja ove odluke ide preko medija bliskih ovoj stranci, koji su jedva dočekali izjavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji u cilju relativiziranja uloge premijera Andreja Plenkovića, tvrdi da BiH neće ni za 500 godina ući u Evropsku uniju. Dalje se ide s poređenjem s Turskom koja je već dugo “na čekanju”, svjesno zanemarujući da oni imaju autokratsku vladavinu, svoju politiku ne usklađuju sa EU, a primjera radi u Siriji su bili protiv Kurda, koji su imali podršku SAD-a u borbi protiv Islamske države.

Ipak, na vlasti nije sada da se raspravlja sa opozicijom mjesecima i slavi svoje uspjehe, nego da nastavi svoj posao kako bi se dobio i pregovarački okvir i kako bi se ovaj proces nastavio.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.