Evropa nam uporno otvara vrata i nudi pristup novim fondovima, ali ih mi našim političkim nedoraslostima zatvaramo, izjavila je za "Avaz" ministrica okoliša i turizma FBiH Nasiha Pozder.
Dodaje da je, zbog odluke političara iz RS da blokiraju program reformi na kojem insistira Evropska komisija, BiH ostala bez najmanje 70 miliona eura bespovratnih sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, ali da EU integracije moraju ostati naš strateški cilj.
Brojni fondovi
- Otvaranje pregovora s EU daje nam priliku da reformiramo sektore turizma i životne sredine. Poglavlje 11 koje se tiče poljoprivrede i ruralnog razvoja, Poglavlje 15 o energetici, 21 o transevropskim mrežama, 22 o regionalnim politikama i koordinaciji strukturnih instrumenata, te Poglavlje 27 o okolišu, segmenti su koje možemo zakonski unaprijediti i koristiti brojne fondove i sredstva – kaže Pozder.
Upravo turizam u FBiH bilježi snažan rast, a Pozder izdvaja Sarajevo, Mostar, planine, jezera, Unu, biciklizam na Blidinju, fantastičnu hranu i pristupačne cijene. Razloge rapidnom rastu broja posjeta, osim u prirodnom i kulturno-historijskom bogatstvu BiH, vidi i u odlukama o uvođenju novih avionskih linija, posebno na Aerodromu Sarajevo.
- Uspjeli smo da se usvoji i Strategija razvoja turizma 2022. – 2027. i ona nam daje okvir kako bismo upravljali našim turizmom, umjesto da nam se on dešava, kako je to do sada bilo. Upravo smo okončali i dva javna poziva za projekte, tekuće i prvi put kapitalne, i to s četiri miliona KM, uduplanim budžetom u odnosu na ranije godine. Vjerujemo da ćemo tako potaknuti dobre projekte i ideje i nema sumnje da će naš turizam biti sve bolji – ističe ministrica Pozder.
Upravljanje otpadom ostaje jedan od gorućih problema u FBiH. Pozder priznaje da je riječ o oblasti s brojnim, naslijeđenim i nagomilanim problemima, ali izražava i zadovoljstvo što je Dom naroda PFBiH na posljednjoj sjednici usvojio izmjene i dopune Zakona o otpadu.
Okolišni problem
- One se odnose na dva važna pitanja – rješavanja odlagališta u općinama i gradovima i operativnog djelovanja inspekcije na terenu, te uvođenja kaznenih odredbi za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično. U složenom sistemu kakav je naš, svako zakonsko poboljšanje je važno, a pokazuje i da se, ipak, može pronaći i politička i društvena saglasnost za pitanja važna za građane. Otpad u našoj državi predstavlja ozbiljan okolišni problem, ali često i izazov za zdravlje ljudi. Moramo naučiti kako da upravljamo otpadom, kako da nam služi kao sirovina, energent, nešto što ima vrijednost i što može biti ozbiljan biznis koji upošljava ljude – naglašava Pozder.
Ministarstvo kapitalnim transferima, na osnovu Akcionog plana Strategije okoliša, podržava projekte za izgradnju novih i unapređenje rada postojećih regionalnih deponija. Tako je za prečišćivač procjednih voda na mostarskom Uborku odobreno 366.000 KM, za Neum više od 220.000 KM, dok je za projekte upravljanja otpadom u Živinicama i Lukavcu izdvojeno 391.000 KM.
"Bomba" u Ulogu
Priča o izgradnji HE Ulog kod Kalinovika traje 15 godina, ali do danas, kada su radovi poodmakli, vlasti FBiH, ekološka udruženja i stručnjaci ne uspijevaju zaustaviti projekt koji predstavlja ekološku bombu za dolinu Neretve. Iako se gradi u RS, posljedice njenog rada, a posebno moguće havarije, osjetit će gradovi u FBiH. Pozder ističe da su vlasti RS morale pribaviti mišljenja resornih institucija i iz FBiH.
- Znamo i da su međunarodne konvencije na strani boraca za zaštitu Neretve, ali vlasti tog entiteta i investitori se ne obaziru i ne misle stati, bez obzira što se hidroelektrana gradi na trusnom području. S obzirom na to da su resorna ministarstva iscrpila sve mogućnosti, predložili smo da Vlada FBiH uputi inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH za rješavanje ovog, ali i drugih sličnih slučajeva. Nažalost, znamo kakvi su politički odnosi na državnom nivou i nalazimo se u jednom kolopletu lošeg scenarija o pitanju gradnje HE Ulog i njenog utjecaja na gornji tok Neretve – kaže Pozder.
