Generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo, komentirajući za Fenu izvještaj Evropske komisije za BiH, naglasio je kako on predstavlja objektivno i trenutno stanje procesa EU integracija u Bosni i Hercegovini.
- Izvještaj se referisao na sve ono što su trenutne prepreke za BiH na putu prema punopravnom članstvu unutar Evropske unije, ali i potvrdio primjedbe na određene zakone koji su usvojeni u proteklom periodu sa činjenicama da isti nisu u potpunosti usklađeni s pravnom stečevinom EU, te da je potrebno u potpunosti izvršiti usklađivanje određenih zakona koji su doneseni, prije svega onih zakona usvojenih prije odluke o dodjeljivanju statusa pregovarača za BiH od strane Evropske komisije u martu ove godine - izjavio je Plakalo za Fenu.
Kazao je da je, prije svega, to zakon o spriječavanju sukoba interesa usvojen u martu mjesecu kao jedan od važnih zakona, za koje su navedene blage kritike od strane Evropske komisije, te za koji se zahtijeva dodatno usklađivanje sa EU standardima kako bi se on mogao efikasno provesti.
Dodao je da, također, nacrt novog zakona o VSTV-u iz juna ove godine mora biti u potpunosti usklađen sa principima Venecijanske komisije, a problem predstavlja odjel za integritet za koji je navedeno da će biti uspostavljan početkom 2025. godine, te da će tada sva imenovanja u proteklom periodu biti revidirana.
Plakalo se osvrnuo i na dio koji se tiče zakona o sudovima i popunjavanju Ustavnog suda BiH i poštivanju i implementiranju njegovih presuda.
- Evidentno je da su entitetske vlasti RS i u ovom izvještaju detektovane kao kočničari Bosne i Hercegovine na putu prema Evropskoj uniji, i upravo radi takvih politika i odluka, problematiziranja sjedišta apelacionog odjeljenja Suda BiH, kao i blokade imenovanja nedostajućih sudija koje bi trebala da imenuje entitetska Narodna Skupština, Bosna i Hercegovina još uvijek ima i ove uvjete u prioritetima koji se zahtijevaju od strane Evropske komisije. Jasno je da će teško doći do konsenzusa po ovim pitanjima, obzirom da su ona prerasla u veoma osjetljive političke teme, koje se koriste za davanje ultimatuma radi ispunjavanja, prije svega, paritokratskih interesa, u najvećem dijelu političkih predstavnika iz RS-a - kazao je Plakalo.
Po njegovim riječima, ono što svakako može postati novi problem na putu BiH prema EU, jesu i novi zahtjevi Evropske komisije, a koji se tiču potpunog održavanja usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom BiH sa Evropskom unijom, što ponovno aktualizira ukidanje bezviznog režima za građane osam zemalja sa kojima BiH ima potpisan sporazum o viznoj liberalizaciji, uključujući države kao što su Katar, Azerbejdžan, Kina, Turska, Rusija i još nekoliko zemalja, što će svakako predstavljati novo poglavlje konfrontacija i neprihvatanje da se ovakav zahtjev implementira.
- Također, BiH je dobila pozitivnu ocjenu u ovom dijelu, te je pohvaljen napredak u usklađivanju vanjske i sigurnosne politike sa EU, ali svakako da se zahtijeva potpuno usklađivanje i ispunjavanje datih uvjeta kroz ukidanje viza za državljane navedenih zemalja. Zahtjev koji se odnosi na usklađivanje zakonodavsta i procedura EU o označavanju i deaktivaciji malog oružja i lakog naoružanja. Također, zadnji zahtjev Evropske komisije naveden u izvještaju jeste uspostavljanje pozicije i imenovanje političkog direktora i evropskog dopisnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, što ne bi trebalo da predstavlja problem, ali što svakako uzimajući u obzir trenutne odnose može postati također jedno od komplikovanih pitanja za dogovor – navodi Plakalo.
Kaže da bi, s obzirom da je Evropska komisija označila određene političke predstavnike, prije svega one entitetske iz Republike Srpske, kao kočničare na putu BiH prema Evropskoj uniji, bilo najvažnije za BiH da same institucije EU pokušaju u narednom periodu da promijene način donošenja odluka unutar Evropske komisije i Evropskog vijeća za koji je sada potrebna jednoglasna saglasnost i gdje se otvara mogućnost ulaganja veta. Promjenom takvog načina odlučivanja, Evropska komisija bi svakako imala jake mehanizme sankcioniranje svih onih koji rade protivno interesima Evropske unije, što pojedinačno ili institucionalno, u svim državama koje pretendiraju punopravnom članstvu unutar Evropske unije, a posebno u primjeru BiH - naveo je generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo.
