USPJEŠNI REZULTATI

Čak 90 posto proizvodnje metalske i elektroindustrije BiH se izvozi

Veliki potencijal i generator razvoja u BiH

Primjena novih tehnologija

Ml. D.

6.11.2018

Ukupan obim razmjene metalske i elektroindustrije BiH u prošloj godini iznosio je gotovo 10 milijardi KM, pokrivenost uvoza izvozom bila je više od 67 posto, a pozitivni trendovi nastavljeni su i u ovoj godini. 

Na reizbornoj sjednici Skupštine Asocijacije metalske i elektroindustrije u VTKBiH istaknuto je da su tri najperspektivnija lanca u BiH metalni dijelovi za autoindustriju, elektroindustrija te mašine i dijelovi mašina. U metalskoj i elektroindustriji BiH zaposleno je više od 35.000 radnika.

Najznačajnija izvozna tržišta u Evropskoj uniji su Njemačka, Luksemburg, Slovenija i Italija, zatim u CEFTA-i Srbija, Crna Gora i Makedonija te Rusija.     

Carinske stope

Dopredsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković kazao je da se u posljednjoj godini bilježi porast izvoza od 34,2 posto. Napomenuo je da su metalski i elektro sektor veliki potencijal i generator razvoja u BiH uzimajući u obzir kapacitete i prepoznatljivi kvalitet naših kompanija. Čak 90 posto proizvoda se izvozi, a uvozimo određene kvalitetne repromaterijale.

- Upravo zbog pomoći našim privrednicima, kada je riječ o uvozu repromaterijala, radili smo listu za suspenziju određenih carinskih stopa, odnosno tarifnih brojeva, posebno kada je riječ o metalskom sektoru i elektrokablovima. Upravo jedna od takvih odluka čeka usvajanje na Vijeću ministara BiH i očekujemo to narednih dana – naveo je Vuković.   

Kada je riječ o primjeni novih tehnologija, Vuković je istakao da postoji veliki broj preduzeća koja su tehnološki na nivou evropskih i kompanija širom svijeta u ovom sektoru.

Zoran Tošić iz firme „Mreža – Network“ iz Dervente kazao je da ovo društvo postoji od 2005. godine te da je u početku radilo nekoliko radnika, a danas ima 370 uposlenih. Firma je iz oblasti elektro sektora i rade za najveće kompanije poput „Deutsche Telecoma“, „Liebherra“, „Boscha“, „Mercedesa“, „Audija“...

U segmentu autoindustrije, među ostalim, rade kablove za Formulu 3, Audi R 8, Ferrari i druge. Tošić je kao posebne probleme izdvojio nelojalnu konkurenciju, odnosno odlazak mladih kvalificiranih kadrova iz zemlje.


Vuković u kompaniji SIK Mostar

Dovoljno upita za posao

Edo Jahjaefendić iz Tvornice tehnološke opreme (TTO) Sarajevo kazao je da ova firma ima prostor, mašine, resurse i dovoljno upita za posao da bi mogli organizirati rad u tri smjene.

- Ova industrija ima perspektivu. Ako imate mogućnost i nudi vam se posao po solidnim, evropskim cijenama, potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete da bi se stručni, kvalificirani kadrovi zadržali u zemlji - dodao je Jahjaefendić.

Dodao je da ta firma izvozi 95 posto proizvodnje i da su se tehnološki primakli Evropi po mašinama, opremi i usvojenim standardima.

Nema velikih sistema poput „Energoinvesta“ i „Unisa“

- Danas u BiH nemamo velike sisteme poput nekadašnjeg „Energoinvesta“, „Unisa“, koji su bili pokretači manjih firmi i kompletne proizvodnje. Međutim, mi smo se danas vezali za neke austrijske, njemačke ili druge globalne sisteme, ovisno o tome gdje ko izvozi – dodao je Jahjaefendić.

U 2017. obim razmjene 9,89 milijardi KM

Ukupan obim razmjene metalske i elektro industrije BiH u 2017. godini iznosio je 9,89 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je viša od 67 posto. Tri najperspektivnija lanca u BiH su metalni dijelovi za autoindustriju, elektroindustrija, mašine i dijelovi mašina – upravo oni segmenti u kojima se ostvaruje najveća dodana vrijednost u proizvodnji.

Izvoz narastao za skoro 20 posto!

Izvoz u 2017. narastao je za skoro 20 posto, što je u posljednjih 10 godina najveći zabilježeni rast. Elektroindustrija je ostvarila najveću pozitivnu promjenu izvoza 36,24 posto.

Više od 50 posto izvoza plasira se na 4 velika tržišta, u Njemačku 17 posto, Sloveniju 15, Austriju 14 i Hrvatsku 10 posto. Imajući u vidu apsorpcionu moć ovih tržišta, izvozno orijentirane kompanije će fokus svojih izvozno-promotivnih aktivnosti nastaviti upravo na ovim tržištima ostavljajući pritom i mogućnost za otvaranje novih.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.