Proteklih dana u Vašingtonu je održan redovni sastanak država članica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Odluke MMF-a utječu na život ljudi širom svijeta. Šta je zapravo MMF, koja je njegova uloga i zašto ga neki kritiziraju?

Šta je MMF

Međunarodni monetarni fond je specijalizirana agencija koju čini 189 država članica koje zajednički rade na poticanju globalne monetarne saradnje i osiguravanju finansijske stabilnosti.

Svaka država može tražiti članstvo u MMF-u, pod uvjetom da javno dijeli podatke o nacionalnoj ekonomiji i plaća članarinu. Što je zemlja bogatija, iznos članarine je viši.

MMF u brojkama

• Osnovan je 1994.

• Ima 189 država članica; 

• Na raspolaganju ima bilion dolara za pružanje finansijske pomoći državama članicama; 

• Državama s niskom stopom BDP-a osigurava kredite s kamatom od 0 posto. 

Tri ključne aktivnosti MMF-a

• Prati ekonomske i finansijske događaje u svijetu; procjenjuje potencijalne rizike ekonomskih politika pojedinih država, poput, naprimjer, tržišnih borbi i nesigurnosti Brexita; 

• Savjetuje zemlje članice kako da poboljšaju svoju ekonomiju;

• Izdaje kratkoročne kredite i pruža pomoć zemljama kada se nađu u krizi.

Krediti MMF-a većim se dijelom finansiraju iz članarina. Najveći kredit u historiji MMF-a dobila je Argentina 2018. godine, a iznosio je 57 milijardi dolara.

Najveći uspjesi MMF-a

MMF se često opisuje kao “posljednje utočište”. Kada se države nađu u krizi, traže finansijsku pomoć MMF-a. 

Ekonomisti poput Bendžamina Fridmena (Benjamin Friedman) s Univerziteta Harvard kažu kako je teško pratiti uspješnost organizacije jer ne postoji alternativna organizacija s kojom bi mogli usporediti rad MMF-a. 

Neki hvale MMF i ulogu koju je on ranih 80-ih imao u podršci Meksiku, a nakon što je Meksiko objavio da neće moći otplatiti dugove.

Brazil je 2002. godine podigao kredit da bi otplatio dugove. Brazilska je vlada u relativno kratkom razdoblju uspjela podići ekonomiju i otplatiti kompletan dug dvije godine prije roka.  

Koje su glavne kritike

Za uvjete koje MMF postavlja državama kada im posuđuje novac neki misle da su prestrogi.  

Prije su ti uvjeti uključivali smanjenje državne potrošnje, niže poreze kompanijama i otvaranje ekonomije da bi zemlja privukla strane investitore.

Kriza eurozone 2009. počela je u Grčkoj koju je kriza najviše i pogodila.

Nakon što je od MMF-a dobila kredit, Grčka je morala promijeniti politike. Kritičari kažu da su mjere koje je implementirao MMF da bi se zemlja prestala zaduživati bile pretjerano stroge i da su naškodile ekonomiji i društvu.  

Stopa nezaposlenosti u Grčkoj još iznosi visokih 17 posto, što je ipak manje od najviših 27 posto 2013.

Ko vodi MMF

Nedavno je izvršnom direktoricom MMF-a imenovana ekonomistica Kristalina Georgieva, koja je prije bila izvršna direktorica Svjetske banke. Predsjedavajuće mjesto u MMF-u naslijedila je od Kristine Lagard (Christina).  

Georgieva je prva osoba na tako visokoj funkciji koja dolazi iz Bugarske, jedne od najsiromašnijih članica Evropske unije. 

MMF je do sada uvijek vodio neko iz Evrope, dok je na čelu Svjetske banke uvijek predstavnik Amerike. 

Prije prvog sastanka kojim će predsjedati Georgieva je upozorila da će Brexit biti bolan za Veliku Britaniju i EU.

Zašto je osnovan MMF

MMF je utemeljen na konferenciji u Breton Vudsu 1944.

Osnovali su ga delegati iz 44 zemlje, među kojima su bile Velika Britanija, SAD i SSSR. Na konferenciji se raspravljalo o finansijskim sporazumima koji će biti sklopljeni kad završi rat, a kako bi države mogle sarađivati na međunarodnim monetarnim pitanjima kao što su kursevi valute i konvertibilnost valute, sve u cilju ponovne izgradnje oštećene evropske ekonomije. 

Kako bi se to postiglo, osnovane su dvije organizacije: MMF i Svjetska banka.
Članovi MMF-a složili su se da će koristiti sistem fiksnog kursa koji se nije mijenjao do ranih 70-ih prošlog stoljeća.