U organizaciji Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine i IKG ĐOZO e.V. u Ingolstadtu je sinoć održana tribina na temu „Očuvanje maternjeg jezika kroz dopunske škole Bosne i Hercegovine“, nakon koje je zvanično, jednoglasnom odlukom svih prisutnih osnovano odjeljenje Dopunske škole Bosne i Hercegovine u ovom gradu. Za koordinatore Dopunske škole BiH u Ingolstadtu izabrani su: Nedžima Ćatić, Reuf Avdić i Faruk Hot.
Veza sa domovinom
Skup u Ingolstadtu počeo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i pozdravnim govorom za prisutne i goste Reufa Avdića, člana Savjeta stranaca grada Ingolstadta i jednog od glavnih organizatora. O značaju očuvanja maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i iskustvima Saveza dopunskih škola BiH prisutnima je govorio gost iz Štutgarta Haris Halilović, predsjednik Saveza i bivši generalni konzul Bosne i Hercegovine. "Iako je prošlo 20 godina od rata u BiH niko od nadležnih u vlasti u našoj domovini ne vidi ili neće da vidi šta se dešava sa više od dva miliona njenih građana u dijaspori. A dešava se asimilacija u strana društva, posebno mlađih generacija i djece koja su ovdje rođena, što je za sve nas i našu domovinu katastrofalno. U borbi za egzistenciju sami se svakodnevno odričemo svog identiteta, djeca nam ne znaju naš jezik i polahko se gubi veza sa domovinom. Druge države čiji građani žive u Njemačkoj su taj problem riješile organizovanjem dopunske nastave na maternjim jezicima i tako dale do znanja da brinu o svojim građanima. Naša nije, ali nismo mogli više čekati i držati glavu gurnutu pod tepih.
30 dopunskih škola
U bojazni da se ne pogubimo u tuđim svjetovima, sami smo se organizovali i 2008. godine aktivirali projekat očuvanja maternjeg jezika kroz bosanske dopunske škole. Samo zahvaljujući nesebičnom angažovanju roditelja i aktivista BiH posljednjih sedam godina otvorili smo više od 30 dopunskih škola BiH u Njemačkoj, u ovaj projekat uključili više od 6.000 građana i postigli fantastične rezultate. Veće i od onih koji za ovakve projekte izdvajaju godišnje i više od milion euro i imaju više od 30 uposlenih. Izlobirali da se ocjena o pohađanju dopunske nastave, ocjena iz bosanskog jezika djeci upisuje i u njemačka svjedočanstva i donekle zaustavili svakodnevnu asimilaciju. Veličina i značaj projekta na kome smo angažovani danas prevazilazi mogućnosti aktivista i volontera i mi očekujemo konačno uključivanje i pomoć države u ovoj oblasti. To nam je i obećano u maju, ove godine od nadležnih ministarstava u BiH na čijim čelima su ministar Adil Osmanović, ministar Igor Crnadak, ministrica Semiha Borovac, ministrica Elvira Dilberović i DKP-i BiH u Njemačkoj, od kojih se u ovoj oblasti za sada ozbiljno angažuje jedino Generalni konzulat BiH u Štutgartu.
Mi vjerujemo u ta obećanja, to je i njihova obaveza, ali za sada te pomoći nema i dok ne stigne moramo sami. Jedna narodna izreka kaže „Ako nestane moj jezik, nestaće i moj narod.“ Naša moralna obaveza je da ne dozvolimo da se to dogodi. Zato, čestitam svima vama koji ste inicirali i koji će te brinuti o dopunskoj školi BiH u Ingolstadtu“, istakao Halilović u svom obraćanju u Ingolstadtu.
-Ovo je veliki pozitivan iskorak za bosanskohercegovačku zajednicu u Ingolstadtu. Sretni smo da će i naša djeca imati priliku pohađati dopunsku nastavu na našem maternjem – bosanskom jeziku. Vjerujem da će nam domaćini izaći u susret i uskoro odobriti prostorije u nekoj od njemačkih škola u kojima će se izvoditi nastava“, kaže Reuf Avdić, jedan od koordinatora i bh aktivista u Ingolstadtu, član Savjeta stranaca ovog grada.
Među prisutnima na skupu u Ingolstadtu bio je i Ismet Hasanović, predsjednik Zajednice bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji, svjetski šampion u kick boksu Senad Hadžić, a čestitku građanima BiH u Ingolstadtu povodom osnivanja Dopunske škole BiH uputila je i generalna konzulica BiH u Minhenu Viktorija Ketelhut.