Krajem 1996. godine na jednom sastanku u Malmeu pokrenuta je inicijativa za stvaranje Saveza Banjalučana u Švedskoj, jer su za to već bili stvoreni preduslovi a ukazala se velika potreba za boljim i efikasnijim samoorganizovanjem. Na inicijativu nekoliko banjalučkih udruženja i sekcija, koje su djelovale u većim gradovima, marta 1997. godine u Noršepingu je održana osnivačka skupština, a za prvog predsjednika Saveza izabran je Reuf Jakupović. 

Savez podijeljen na pet regija

- Savez je podijeljen na pet regija i u tridesetek udruženja i sekcija bilo je preko 5000 članova. Poslije nekoliko godina veoma uspješnih godina sa kvalitetnim rezultatima dolazi do stagnacije, opadanja članstva i malog zatišja u aktivnostima Saveza. Razlozi su bili i objektivne ali i subjektivne prirode. Krajem 2003. godine predsjednikom postaje Izudin Smailagić, član glavnog odbora iz Noršepinga, a početkom 2006. godine za predsjednika je izabran Mirsad Filipović iz Motale. Savez danas ima oko 2.000 članova sa plaćenom članarinom - kazao je Saveza Banjalučana u Švedskoj, Mirsad Filipović.
 
Filipovič ističe da je Savez je bio organizator i inicijator većine susreta Banjalučana i zajedno sa domaćinima osmišljavao i pripremao iste. Dio prihoda se slao u humanitarne svrhe, obično kao pomoć Merhametu. 

- Savez i njegove članice su učinile mnogo na humanitarnom planu i pomagale našim sugrađanima koji su ostali u Banjaluci ali i drugim gradovima širom Bosne. Novac, hrana, odjeća i obuća, tehnička pomagala i dr. Slani su raznim kanalima do Banjaluke, Sanskog Mosta, Sarajeva, Travnika. Naši članovi su kroz dobro osmišljene projekte pokušavali pomoći svim onim prognanicima koji su se htjeli vratiti u BiH - rekao je Filipović.

Dodaje da je Savez je i članica Svjetskog Saveza Dijaspore i naši predstavnici obavezno prisustvuju na Kongresima Saveza Dijaspore i aktivno učestvuju u radu istog. 

- Savez svake godine aktivno učestvuje na pripremanju i provođenju dana kulture pod nazivom “Vezeni most” koji se tradicionalno održavaju u julu u Banjaluci. I naša udruženja imaju veoma uspješnu saradnju sa drugim gradovima u BiH. Jedno takvo udruženje je i iz Landskrone. Oni imaju dugogodišnju fantastičnu saradnju sa Donjim Vakufom. Ta saradnja je rezultirala sa više uspješnih projekata humanitarne pomoći, edukativnih i sportskih putovanja u Švedsku i obrnuto, građenjem sportskih objekata u Donjem Vakufu, održavanjem već tradicionalnog internacionalnog basketstreet turnira - kazao je Filipović.

Lukačević i Filipović: Saradnja koja dugo traje

Ferid Lukačević je član Saveza Banjalučana u Švedskoj te ističe da Savez ima svoje zacrtane aktivnosti koji svake godine budu usvojeni na godišnjoj skupštini i obično u velikom dijelu budu i realizovani. 

Pomoć poplavljenim područjima

- Naša nastojanja su da savez nastavi sa svojim aktivnostima kao i u posljednjih 5-6 godina i bit ćemo zadovoljni ako se to ostvari. Izdvojio bih humanitarnu akciju od predprošle godine kada su bile poplave u domovini. Savez Banjalučana i njegova udruženja te pojedinci su pokazali izuzetnu humanost i pomogli materijalno i ekonomski poplavljene gradove - rekao je Lukačević.

Nostalgija i žal za starim vremenima

 - Naši članovi često navraćaju u Banjaluku, penzioneri najviše, a mi zaposleni kako nam godišnji odmori usklade slobodno vrijeme.Nostalgija i žal za starim vremenima još uvijek je prisutna u mnogim srcima. Većina nas posjećuje Banjaluku svakoga ljeta, ostane nekoliko dana ili sedmica, posjeti rodbinu i prijatelje, obiđe mezarja i groblja, napuni akumulatore na moru i onda nazad «kući». To je nažalost naša stvarnost i od nje se ne da tako lako pobjeći - kazao je Filipović.