Sarajka Dženita Abaza sa porodicom je početkom rata u Bosni i Hercegovini izbjegla na Korčulu.
Nakog jednogodišnjeg boravka u kolektivnom smještaju, odlučila je da napusti Hrvatsku i zaputi se u Švedsku, u koju su te 1993. godine dolazile brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.
"O Švedskoj sam znala onoliko koliko sam učila u školi, a to je da je to bila zemlja visokog standarda, zemlja grupe ABBA, koju smo svi obožavali u mladosti, zemlja filma, hladna sjeverna zemlja", prisjeća se Dženita za RSE.
Kako je znala samo engleski jezik, učenje švedskog, kako kaže, bilo je primarno po dolasku.
Švedska je organizovala i finansirala kurseve za učenje i zahvaljujući tome, pojašnjava ona, bila je osposbljena za život i rad.
"Po zanimanju sam ekonomista i to je uveliko olakšalo moje bitisanje u Švedskoj. Ko god je imao ambicije da nastavi studije, to je mogao. Ja sam po prirodi tvrdoglava i vidjela sam da Švedska jako puno sredstava izdvaja za projekte povratka u Bosnu i Hercegovinu, ali tada povratak nije bio moguć. To je bio začarani krug i trebao im je neko da im otvori oči i da im kaže da pokušaju da ulažu u ljude koji mogu biti resurs u daljnjoj budućnosti. Tako da sam počela sa projektom koji je brzo dobio sredstva za organizovanje putovanja u BiH. Tada sam povela tadašnje političare i grupu Bosanaca u četiri opštine: Prijedor, Banjaluku, Bosansku Gradišku i Sarajevo", kaže ona.
Nakon ovog putovanja, Dženita je ušla u politiku 1999.godine. Tada je dobila poziv tri političke partije da bude njihov član. Izabrala je socijaldemokratsku stranku.
Nakon razmišljanja, navodi ona, shvatila je da politika može biti njen budući život i ključ za integraciju u švedsko društvo. Tako je dobila mjesto u gradskom parlamentu, a nakon toga dobila ponudu da se kandiduje za gradonačelnicu Kalmara.
"Moje kolege iz partije su mislile da sam spremna i iskoristila sam tu priliku. Porodica je prevagnula i njihova podrška mi je značila puno, ali i povjerenje kolega. Tako sam i rekla – vrijedi pokušati", ističe.
U oktobru 2014. godine Dženita Abaza postala je gradonačelnica Kalmara. Grad se nalazi na Baltičkom moru, ima 70.000 stanovnika i već treću godinu zaredom je proglašen najboljom ljetnom turističkom destinacijom u Švedskoj.
Vođenje grada sa najbolje očuvanim renesansnim dvorcem u Sjevernoj Evropi, Dženita dijeli sa jednim kolegom.
"Kalmar je grad srednje veličine u Švedskoj, vrlo lijep i turistički atraktivan. To je grad koji je sačuvao srednjovjekovnu gradsku jezgru i ponosna sam što vodim jedan grad koji ima bogatu i veliku istorijsku prošlost. Moj kolega i ja dijelimo poziciju, a ja imam odgvoornost za pitanje školstva, socijalna pitanja, integracije i djelimično zdravstva", kaže Dženita Abaza.
Na pitanje RSE koliko poznaje političku situaciju u Bosni i Hercegovini, Dženita Abaza odgovara: "Ne mogu reći da sam uključena u politički život Bosne i Hercegovine. To je bio moj izbori i ja sam svoju državu izabrala. Nemam vremena da pratim dešavanja u obje zemlje. Jedino što znam je koliki je politički aparat u odnosu na broj stanovnika i veličinu zemlju, a to niti bogatije zemlje ne bi mogle da podnesu i to me jako iritira."
Kako je komunikativna, Dženita Abaza kaže da ima veliki krug prijatelja koji su svih nacionalnosti i narodnosti, a u gradu na čijem je čelu živi oko hiljadu ljudi sa prostora bivše Jugoslavije.
"U Bosnu i Hercegovinu se ne planiram vratiti. Ovdje sam, jer su tu moja djeca i unučad. Zbog njih sam i izabrala odlazak iz Sarajeva. Taj grad posjećujem vrlo često, tamo su moji roditelji, rodbina i prijatelji. Sarajevo je uvijek u mom srcu i biće cilj svih mojih putovanja. Pretpostavljam da kada odem u penziju da ću se skrasiti neki ljetni period u Sarajevu", zaključuje gradonačelnica Kalmara Dženita Abaza.
