Iako je gotovo jednoglasna odluka američkog Kongresa o pooštravanju sankcija protiv Rusije izazvala oštru osudu Moskve, pa i prijetnju odmazdom, dio analitičara smatra da njihov učinak neće biti tako dramatičan kako se očekuje.
Novi zakon, koji još uvijek moraju potvrditi američki Senat i sam predsjednik Donald Trump (iako u slučaju dvotrećinske podrške senatora neće moći uložiti veto), u biti proširuje i modificira listu već postojećih sankcija, ali neće značiti drastičnu promjenu postojeće situacije, smatraju analitičari, prenosi Index.hr.
Kako piše Reuters, jedan od najvažnijih elemenata predloženog zakona o sankcijama je odredba prema kojoj SAD "treba nastaviti održavati i tražiti jedinstvo s evropskim i drugim ključnim partnerima u sankcijama koje se implementiraju protiv Ruske Federacije, koje su bile učinkovite i instrumentalne u suzbijanju ruske agresije u Ukrajini".
Osim toga, navodi se kako će "ministar finansija podnijeti...izvještaj koji detaljno opisuje potencijalni učinak proširenih sankcija...kako bi uključio javni dug i puni raspon (finansijskih) derivativnih proizvoda". Američki ministar finansija će revidirati sankcije iz 2014. kako bi "osigurao da direktiva zabranjuje osobama iz SAD-a ili osobama unutar SAD-a vršenje bilo kakvih transakcija, finansiranja ili drugih poslovanja vezanih za novi dug s rokom dospijeća dužim od 14 dana ili nove obveznice (pravnih) osoba za koje je utvrđeno da su podložne direktivi, njihovog vlasništva ili njihovog udjela u vlasništvu".
Ministar finansija također "može utvrditi da osoba zadovoljava jedan ili više kriterija (za nametanje sankcija) ako je ta (pravna) osoba entitet u vlasništvu države koji posluje u željezničkom, metalurškom ili rudarskom sektoru ekonomije Ruske Federacije". Ministar će uz to, zajedno s državnim sekretarom i direktorom nacionalne obavještajne zajednice, podnijeti detaljan izvještaj o vodećim ruskim političarima i oligarsima.
Još jedna bitna odredba predloženog zakona je "nastavak protivljenja plinovoda NordStream 2 (tzv. Sjeverni tok 2) s obzirom na njen štetni učinak na energetsku sigurnost EU, razvoj tržišta plina u srednjoj i istočnoj Evropi, te energetske reforme u Ukrajini." U koordinaciji s američkim saveznicima, predsjednik SAD-a će moći nametnuti sankcije i entitete koji investiraju na način opisan u zakonu ili "prodaju, iznajmljuju ili pružaju informacije, tehnologiju ili podršku Ruskoj Federaciji radi konstrukcije ruskih plinovoda odnosno naftovoda za izvoz...kad bilo što od toga ima tržišnu vrijednost od milion dolara ili više, ili kad tokom 12-mjesečnog perioda ima ukupnu tržišnu vrijednost od 5 miliona dolara ili više".
Tim Ash, viši strateg u Blue Bay Asset Management u Londonu smatra da će nove sankcije "još više ugušiti strane investicije u Rusiju, negativno utjecati na njen ekonomski rast i razvoj te produbiti bijeg kapitala i odljev mozgova", što će dovesti do "daljnje izolacije Rusije od Zapada".
S druge strane, Ivan Tchakarov iz Citija u Moskvi smatra da će učinak sankcija biti zanemariv. "Najvažnije za Rusiju, originalni Prijedlog zakona za Senat je razvodnjen tako da sad zahtijeva koordinaciju sa saveznicima pri nametanju sankcija. Štoviše, zakon samo daje mogućnost predsjedniku da uvede sankcije, ali ne zahtijeva od njega da to učini. Stoga, sve u svemu, očekujem marginalni negativni učinak."
Slično razmišlja i ekonomistica Liza Ermolenko iz Barclaysa u Londonu: "Generalno mislim da će učinak na Rusiju biti relativno ograničen. U usporedbi s 2014. kad je prvi set sankcija bio uveden, ruska ekonomija je puno spremnija da podnese takve mjere."
