Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je svojom politikom unio novu dinamiku u odnosima između Njemačke i Rusije. Već 11. maja savezna kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski su razmijenili mišljenja.  U Briselu će se 15. maja sa svojim iranskim kolegom sastati ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije. A 18. maja je planiran i susret Merkel - Putin u ruskom Sočiju, piše DW.

- Tokom telefonskog razgovora naglašen je značaj sporazuma za međunarodnu i regionalnu stabilnost, ta se formulacija našla u saopćenju Kremlja. Portparol savezne vlade Steffen Seibert je objasnio kako Putin i Merkel zajedno žele lobirati kod drugih zemalja potpisnica (Velika Britanija, Francuska i Kina) za opstanak sporazuma.

Na Kongresu njemačkih katolika u Munsteru, Merkel je kritizirala Trampovu odluku prilično jasnim riječima: "Nije uredu da se jednostavno tek tako otkaže sporazum o kojem se pregovaralo 12 godina i koji je u Vijeću sigurnosti UN-a usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak."

Šta će reći Rusija i Kina?

Odlučujuće za "preživljavanje" sporazuma nije ponašanje Evrope, već prvenstveno politika Kine i Rusije. Kina je najveći kupac iranske nafte. U idućih deset godina Teheran i Peking žele povećati volumen trgovinske razmjene na oko 502 milijarde eura.

Rusija je 2014. s Iranom potpisala petogodišnji energetski ugovor vrijedan 20 milijardi američkih dolara, kojim je zaobišla zapadne sankcije protiv Teherana. Radi usporedbe: godišnja trgovinska razmjena između Njemačke i Irana trenutno iznosi tri milijarde eura.

Već u februaru ove godine ruski ambasador u Teheranu je, sudeći prema jednoj vijesti ruske novinske agencije Tass, najavio da dvije zemlje traže alternativu američkom dolaru - kao valuti za realizaciju zajedničke trgovine.

Najveća opasnost za opstanak atomskog sporazuma su takozvane sekundarne sankcije SAD prema onim firmama koje posluju s Iranom. I u Njemačkoj je, po tom pitanju, prisutna velika doza nesigurnosti.

Posljedica Trampove odluke je da sada na snagu stupaju sve sankcije koje su vrijedile prije potpisivanja sporazuma. Još se ne može nazreti u kojoj mjeri će SAD sankcionirati njemačke i evropske firme koje se ne budu pridržavale zabrane poslovanja.

Teoretski bi sve firme, koje istovremeno trguju sa SAD i Iranom, mogle biti pogođene sankcijama. Među njima su i proizvođač aviona "Airbus", francuski naftni koncern "Total", automobilski koncerni "Volkswagen", "Peugeot", "Renault" i tehnički gigant "Siemens".

Država ne može štititi firme

Prema riječima njemačkog ministra vanjskih poslova Maasa, država teško može zaštititi njemačke firme koje i dalje budu poslovale s Iranom od američkih sankcija.

- Jednostavno rješenje kojim bi zaštitili preduzeća od svih rizika američkih sankcija ja ne vidim - kazao je političar SPD-a za list "Bild am Sonntag".

Heiko Maas zato računa s ostalim zemljama potpisnicama, koje ostaju privržene nuklearnom sporazumu s Iranom. U zajedničkim razgovorima mora se pričati i o tome kako se ubuduće može omogućiti trgovina s Iranom, dodaje Maas.

Ministar privrede Peter Altmeier, koji će pratiti kancelarku Merkel na sastanku s Putinom iduće sedmice, pogođenim je firmama ponudio „pravno i praktično savjetovanje kao sredstvo za ograničavanje štete".

Nije teško shvatiti njemačko defanzivno ponašanje o ovom pitanju. Prema navodima Američkog zavoda za statistiku, njemački izvoz u SAD je 2017. narastao na 118 milijardi američkih dolara – u usporedbi s tom svotom Iran je za Nijemce vanjsko-trgovinski „patuljak".

Krhka harmonija između Berlina i Vašingtona

- SAD su velika gorila na svjetskoj pozornici - kaže za CNN američki stručnjak za trgovačko pravo Judith Lee.

- Mi ne samo da pokušavamo kontrolirati naša vlastita poduzeća već i firme drugih zemalja – dodaje ona.

Trampovo povlačenje iz multilateralnih sporazuma u Njemačkoj i Evropi se tumači kao pokušaj Vašingtona da „progura" američko pravo i politiku i izvan SAD. Šefica njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahles odluku o Iranu je nazvala "velikim udarcem transatlantskom savezu".

"Financial Times" komentira da bi "8. maj mogao ući u historiju kao dan kada se se SAD odrekle vjere u svoje saveznike". Evropski zastupnik s najdužim stažem Elmar Brok, u intervjuu za radiostanicu "Deutschlandfunk", rekao je da je gorko razočaran potezima Vašingtona.

- Zapadno jedinstvo se raspada, to nije partnerstvo - kazao je konzervativni političar.

I sad bi Evropljani s Rusima i Kinezima trebali pokušati da područje Srednjeg Istoka ostane regija u kojoj nema atomskog naoružanja, dodaje on.

Jedna se posljedica Trampove odluke već nazire: Kina i Iran sve tješnje sarađuju. Samo dva dana nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma, Kina je otvorila novu željezničku prugu koja povezuje dvije zemlje. Ukoliko francuski koncern "Total" "zamrzne" svoje poslove s Iranom, kineske su kompanije očito spremne preuzeti i taj dio kolača, zaključuje se u tekstu DW.