Iako je na vanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenoj Kosovu razmijenjena žestoka diplomatska vatra između Aleksandra Vučića i Hašima Tačija, nijedan od njih nije u potpunosti zatvorio vrata dijalogu, koji je od nekih već proglašen mrtvim.
Bilo je to dovoljno da Evropska unija to obraćanje u UN-u pokuša iskoristiti kao šansu za oživljavanje pregovora, pa je predsjednike Srbije i Kosova odmah zazvala u Brisel, prvim letom iz Njujorka.
No, sve je izgleda zateklo iznenadno pismo američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) koje je poslano na adresu Hašima Tačija da, zajedno s Aleksandrom Vučićem, posjeti Bijelu kuću, uz napomenu da je pred njima "historijska šansa" koja se ne bi smjela propustiti.
Onako kako je pismo sročeno, jasno je da se Amerikanci sada izravno angažiraju u rješavanju kosovskog "Gordijevog čvora" te da sve miriše na jednu novu balkansku mirovnu konferenciju poput bosanskog ''Dejtona''.
EU želi sačuvati obraz
Koliko je Trampovo pismo sve iznenadilo, jer nije nagoviješteno ni u govoru američkih diplomata u UN-u, govori da je vanredna sjednica većina zemalja članica Vijeća sigurnosti završena, da su svi, uključujući Ruse i Kineze, koji su najotvorenije stali uz Srbiju oko formiranja Vojske Kosova, podržali nastavak dijaloga pod okriljem EU, koji je do tog trenutka izgledao bez alternative.
Koja će i kolika biti sad nova uloga Federike Mogerini (Federica Mogherini), zadužene za vanjsku politiku EU, u evropskoj nakani da se umrtvljeni dijalog oživi i proizvede konkretne rezultate već do proljeća iduće godine, kako je najavljivano prije izbijanja ove krize - sasvim je otvoreno pitanje. Ulaskom SAD u pregovaračku arenu dinamika se iznova mijenja.
Ne zna se je li poziv u Brisel Vučiću i Tačiju samo pokušaj spašavanja obraza EU, koja se suočila s dosad najozbiljnijom mogućnošću kolapsa pregovora - na duže vrijeme. No, očito je da su spomenutu krizu veoma ozbiljno shvatili Amerikanci, koji se na izričiti poziv Prištine sada ponovo uključuju u rješavanje problema od koga ne zavisi samo sigurnost na Kosovu već i stabilizacija prilika u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Svoje suočenje u UN-u Beograd i Priština završili su fakturirajući dosad najflagrantnije uvjete jedni drugima - uvjetujući na taj način oživljavanje EU dijaloga.
Beograd je tražio da se prvo ukinu carine od 100 posto na srbijansku robu (spominjući usput i BiH) na Kosovo, što je Tači, a da ne govorimo o kosovskom premjeru Ramušu Haradinaju, već odbio.
Priština u isto vrijeme traži da Beograd prvo prizna nezavisnost Kosova, pa da se onda govori o smanjenju ili ukidanju carina. Srbija je, pak, u više navrata ponovila da "pod bilo kojim uvjetima" neće priznati državnu nezavisnost Republike Kosovo. Zato ciljano tu najmlađu evropsku državu naziva Kosmetom (Kosovo i Metohija), što analitičari tumače neodustajanjem Beograda od podjele ili razmjene teritorija s Prištinom.
Očito je da će Amerikanci tražiti kompromis obje strane oko ovih polariziranih stavova. Dobro upućeni, također, tvrde da na pregovaračkom stolu i dalje ostaje teritorijalna razgraničenja (korekcije granica) između Srbije i Kosova.
Vučićevo javno obećanje
O tome se u Njujorku nije govorilo eksplicitno, već je obraćanje u UN-u, prvenstveno Aleksandra Vučića, poslužilo za domaću publiku, srbijanski predsjednik se u dramatičnom tonu obratio samo Srbima s Kosova, na srpskom jeziku, na kraju svog izlaganja – direktno iz Vijeća sigurnosti UN-a.
Diplomati zapadnih zemalja, koji su otvoreno podržali formiranje Vojske Kosova, prije svega Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države (SAD), ali i Francuska, svoja su izlaganja završili riječima da se dijalog, dakle pregovori, trebaju nastaviti. Naglasili su, međutim, kako je finalna odgovornost ultimativno na strani Prištine i Beograda.
Te dvije zemlje trebaju postići “cjelovit i trajni dogovor”, što će Zapad na kraju podržati. A to na neki način korespondira sa stavovima iznesenim u pismu - pozivu Donalda Trampa da Tači i Vučić budu gosti američkog predsjednika u Bijeloj kući.
Nasuprot ruskom viđenju kako je formiranje Vojske Kosova doprinijelo da situacija postane “eksplozivna”, značajno je da je Aleksandar Vučić, ipak u pomirljivom tonu, u UN-u iznio javno obećanje da će Srbija “čuvati mir i stabilnost u regionu”. To je, bez sumnje, najznačajnija poruka iz Njujorka, jer stvara jasnu obavezu Beogradu.
Različito o Rezoluciji 1244
Za razliku od Srbije i Rusije, američki predstavnik u UN-u ustvrdio je da Rezolucija Vijeća sigurnosti 1244 ne predstavlja prepreku za transformaciju Sigurnosnih snaga u Vojsku Kosova, jer je bivša Oslobodilačka vojska Kosova (UČK) rasformirana, te da ona nije služila kao baza za novoformiranu armiju. Zato je, prema američkom tumačenju, formiranje Vojske Kosova potpuno legalna transformacija, na koju Priština, kao suverena država, ima pravo.
Kosovo ključ sigurnosti na Balkanu
Osim zajedničkog stava EU, pogled na dugi srpsko-albanski sukob, koji se očitava preko krize na Kosovu, najbolje su predstavili Šveđani, čiji je ambasador u UN-u Olof Skog (Skoog) upozorio kako je Evropi jasno da cijela stabilnost zapadnog Balkana zavisi od raspleta situacije na Kosovu. I, posebno, od moguće reakcije Srbije oko nastavka ove krize.
Očito je da se Evropi, kao i Americi sve manje sviđa često zveckanje (ruskim) oružjem u Srbiji.
