SVIJET

Njemačka želi uvesti porez za muslimane, ovo su razlozi

Cilj nam mora biti oslobađanje islama u Njemačkoj od utjecaja iz inozemstva i jača orijentacija na izvore u našoj zemlji

Arhiv

Večernji.hr

26.12.2018

Političari vladajuće demohršćansko-socijaldemokratske koalicije zauzeli su se za uvođenje vjerskog poreza u Njemačkoj i za muslimanske vjernike, čime bi se omogućilo neovisnije finansiranje rada džamija u Njemačkoj koje se trenutno finansiraju novcem iz inozemstva, javljaju njemački mediji.

- Cilj nam mora biti oslobađanje islama u Njemačkoj od utjecaja iz inozemstva i jača orijentacija na izvore u Njemačkoj - rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU Torsten Frej (Thorsten Frei) u razgovoru za dnevnik "Die Welt". 

On je zaključio da bi uvođenje poreza za muslimanske vjernike, prema uzoru na crkveni porez koji plaćaju vjernici protestantskih i katoličkih crkava u Njemačkoj, bio "prvi korak u pravom smjeru". I manji partner u vladi Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) zalaže se za proces odvajanja islamskog vjerskog života u Njemačkoj od utjecaja iz inozemstva.

- Ideja da se muslimanske vjerske organizacije u Njemačkoj odvoje od finansija iz inozemstva je vrijedna rasprave - rekao je stručnjak SPD-a za unutrašnjo-politička pitanja Burkhard Lischka za "Die Welt".

On vjeruje da bi se time smanjila mogućnost radikalizacije vjernika. Podrška ideji odvajanja od utjecaja na njemačke džamije preko finansija dolazi i od nekih liberalnih vjerskih zajednica poput nedavno osnovane Ibn-Rušd džamije u Berlinu koja se, između ostalog, zalaže i za ravnopravniji tretman spolova. Džamije u Njemačkoj koje okupljaju turske vjernike, koji sa više od dva miliona članova čine najveću nacionalnu islamsku zajednicu u Njemačkoj, stoje pod kontrolom turske udruge "Ditib", koja je direktno podređena turskoj vladi. 

U prošlosti je bilo žestokih kritika na račun "Ditiba", između ostalog i zbog toga što su imami ovih džamija špijunirali navodne protivnike režima predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). 

S druge strane postoji čitav niz džamija koje stoje pod direktnim utjecajem zaljevskih zemalja poput Saudijske Arabije i u kojima se njeguju izuzetno konzervativne forme islama. U takvim džamijama su bili aktivni i kasniji napadači na SAD 11. septembra 2001. a i napadač na berlinski božićni sajam 2015. je pripadao krugu jedne radikalne džamije u Berlinu.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.