Diplomatski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele su u potpunom haosu, a ove sedmice su došli do novog minimuma, nakon dešavanja u Venecueli koji svakog časa prijete da eskaliraju u građanski rat.

Dok je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas) naredio opoziv svih venecuelanskih diplomata iz SAD i zatvaranje ambasade u toj državi, američke vlasti su odbile da svoje diplomate povuku iz Venecuele po njegovom zahtjevu. Uprkos ogromnim tenzijama između administracije Donalda Trampa (Trump) i režima Madura, dva naroda još su povezana ključnom vezom: naftom.

SAD su najveći i najvažniji kupac nafte u Venecueli, što čini 39 posto isporuka OPEK-ove (Organizacija zemalja izvoznica nafte) zemlje prošle godine, piše Telegraf.

I Venecuela je bila četvrti najveći izvor strane nafte koja je ušla u Ameriku u oktobru prošle godine.

Sada ta čvrsta naftna veza nalazi se pod ogromnim pritiskom, nakon što je Bijela kuća u srijedu napravila dramatičan korak priznavanjem lidera opozicije Huana Gvajda (Juan Guaido) kao legitimnog predsjednika južnoameričke države. Maduro je odgovorio prekidanjem odnosa sa SAD.

Ono što je još važnije za tržište nafte, Tramp razmišlja o poduzimanju niza akcija kako bi kaznio Madura, uključujući i moguće sankcije nafte, prenosi CNN.

Sankcije za naftnu industriju Venecuele zadale bi udarac ekonomiji zemlje, ali bi također imale važan utjecaj i za SAD.

Gubitak barela iz Venecuele mogao bi podići cijene sirove nafte i istisnuti američke rafinerije koje uzimaju na stotine hiljada barela nafte iz ove zemlje svakog dana.

- SAD će naškoditi sebi ako uvedu sankcije Venecueli - rekao je Mat Smit (Matt Smith), direktor istraživanja roba u kompaniji ClipperData.

Ključna sirovina za ekonomiju Venecuele

Proizvodnja nafte u Venecueli već je pala puno zbog brzog propadanja energetske industrije. Naftne sankcije bi produbile ekonomski haos u Venecueli koji se oslanja na izvoz nafte za 90 posto svojih proizvoda.

Drugi vodeći kupci nafte iz Venecuele su Kina i Indija, ali Venecuela za tu isporuku ne dobiva nikakav novac, već se ona vrši u zamjenu za plaćanje ogromnog duga Venecuele.

- Sankcije bi prekinule životnu snagu ekonomije u ovoj zemlji - slažu se stručnjaci.

Zemlja se već suočava s humanitarnom katastrofom. Prema podacima MMF-a, bdp Venecuele je pao za 37 posto između 2012. i 2017. godine, a predviđa se da će inflacija dostići zapanjujućih 10 miliona posto u 2019. godini.

Hoće li Tramp zauzeti čvrst stav?

Tržišta nafte su do sada imala tihu reakciju na haos u Veneculi, vjerovatno zbog toga što je veoma neizvjesno šta će se dalje desiti. Strahujući od nafte od 100 dolara, Tramp je zauzeo blaži stav nego što se očekivalo kada su u pitanju sankcije Iranu. Taj blagi pristup ostavio je naftno tržište prenatrpano, dovodeći do toga da se cijene spuste. 

- Na tržištu postoji velika sumnja da će Tramp "povući okidač" za sankcije na naftu koje su usmjerene na Venecuelu - rekao je Džo Mekmonigl (Joseph McMoneagle), bivši zvaničnik ministarstva energetike pod predsjednikom Džordžem V. Bušem (George W. Bush).

On vjeruje da će Tramp "vrlo vjerovatno uvesti sankcije" i upozorava da sankcije povećavaju rizik od izbijanja veće krize, kao što je građanski rat ili prekid snabdijevanja državne naftne kompanije Venecuele.

- To bi dovelo do haosa u zemlji - ističe on.

Američke rafinerije oslanjaju se na venecuelanske sirovine nafte

Iako je američka proizvodnja nafte skočila do rekordnih visina, Amerika nije dovoljna sama sebi. Rafinerije na obali Meksičnog zaliva ne mogu raditi samo na američkoj nafti od škriljaca. Za proizvodnju benzina, mlaznog goriva i drugih proizvoda, rafinerijama treba zdrava doza teške nafte, pa se one oslanjaju da jeftinu naftu iz Venecuele.

Iako je proizvodnja nafte u Venecueli naglo pala, zemlja je u oktobru prošle godine u SAD isporučila 506.000 barela dnevno. Jedine zemlje koje su slale više nafte u SAD bile su Kanada, Saudijska Arabija i Meksiko.

Američke sankcije protiv Venecuele mogle bi povećati troškove sirove teške nafte, što bi dovelo do nazadovanja američkih rafinerija, upozoravaju stručnjaci. SAD će morati naći tešku naftu negdje drugdje.

Nema brzog oporavka, čak i ako se Maduro povuče.

Venecuela se oslanja na američke proizvode kako bi zadržala naftnu industriju na površini. Nafta u Venecueli je toliko teška da se mora miješati sa tečnom mješavinom ugljikovodika koja se koristi za razblaživanje, kako bi se mogla transportirati.

Američke sankcije bi mogle blokirati prodaju američkih sredstava za razrjeđivanje Venecueli, iako bi ona mogla naći zamjenu negdje drugdje, ali bi vjerovatno bila skuplja.

Nejasno je hoće li će vanjski pritisak na Madura dovesti do njegovog gubitka moći. Visoki vojni lideri u Venecueli su i dalje na njegovoj strani, a dobio je podršku i od Turske, Rusije i Kine.

Stručnjaci ističu da bi se venecuelanska proizvodnja nafte mogla odgoditi na duže vrijeme čak i ako se Madurov režim sruši.

Povratak Venecuele bit će izuzetno težak i zbog dubine ekonomske i humanitarne katastrofe u zemlji.