Lideri Evropske unije će na samitu u četvrtak vjerojatno podržati zakon kojim će se ograničiti pristup kineskih kompanija javnoj nabavi u EU, vrijednoj 2,4 biliona eura godišnje.
To bi u praksi značilo dramatično ograničavanje sudjelovanja kineskih kompanija u velikim javnim projektima poput izgradnje željezničke, telekomunikacijske i druge infrastrukture. Ovo bi bio logičan nastavak na prošlosedmično proglašenje Kine "sistemskim suparnikom" EU-a.
Kako piše portal Politico, mnoge članice Evropske unije, prije svega Njemačka i Francuska, sve su više frustrirane što su njihove vodeće kompanije isključene iz kineskih projekata kao što je brza željeznička mreža duga sto hiljada kilometara ili olimpijski objekti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., dok EU otvara svoje domaće tržište kineskim ponuđačima u tenderima.
- Moramo osigurati da nemamo unilateralni protekcionizam, ali i reagirati na recipročan način na razvoj situacije u svjetskoj trgovini. Njemačka je zemlja koja se zalaže za slobodnu trgovinu, ali isto tako moramo štititi svoje interese. Zato ćemo, zajedno s Francuskom, iznijeti prijedlog u tom smislu - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Dužnosnici Evropske komisije također naglašavaju kako Brisel želi da se zemlje članice slože oko strategije reciprociteta na samitu u četvrtak.
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) na neki način predvodi ovu inicijativu za reciprocitetom u javnim nabavkama, no strategija dosad nije imala previše uspjeha. Francuska već dugo tvrdi da Evropa treba blokirati sudjelovanje kompanija iz zemalja koje ne dopuštaju EU kompanijama sudjelovanje na svojim javnim tenderima.
Kina je tu primarna meta, ali ova strategija reciprociteta vrijedila bi i za druge zemlje koje zatvaraju vlastita tržišta od konkurencije izvana: Rusiju, Tursku, Indiju, Indoneziju, Japan i Južnu Koreju, među ostalima.
Osjetljiva je i pozicija Hrvatske, gdje kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation gradi Pelješki most.
Konzorcij je s Hrvatskim cestama potpisao ugovor o gradnji Pelješkog mosta u aprilu prošle godine.
Dodjeljivanje ovog strateškog projekta kineskom ponuđaču već je izazvalo zabrinutost u drugim zemljama EU pa je tako njemački list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" u oktobru prošle godine objavio veliki članak o usponu kineske moći u Evropi u sklopu kojeg je naveo i primjer Pelješkog mosta.