ALARMANTNO
Krajem jula zabilježeno najveće otapanje ledenjaka na Grenlandu
Krajem jula zabilježeno je najveće otapanje ledenjaka na Grenlandu. Više milijardi tona leda pretvorilo se u vodu i iscurilo u Atlanski okean, a to je automatski doprinijelo podizanju svjetskog nivoa mora.
Istovremeno, na Aljasci su zabilježene rekordne temperature, u Sibiru bukte požari, a velike posljedice vrelog vala osjete se i širom Evrope, gdje je u većini država izmjerena najviša temperatura otkad se vrše mjerenja.
Topljenje ledenjaka direktno je prouzrokovala topla zračna masa koja je do Grenlanda došla nakon što je Evropi donijela nevjerovatno visoke temperature. To pokazuju i podaci kojima raspolaže NASA, te se lako da primijetiti koliko je temperatura zraka posljednje sedmice jula bila iznad prosjeka u odnosu na raniji period.
Na najvišem dijelu centralnog područja Grenlanda nalazi se prizemni instrument koji je 30. jula zapazio porast temperature, iznad nula stepeni. Da situacija bude dramatičnija, povećanje je bilo na snazi cijelih 11 sati, što je skoro dvostruko više od posljednjeg velikog topljenja iz jula 2012. godine.
Ako se sadašnje topljenje ledenjaka poredi s onim iz jula 2012., zapazit će se sličan obrazac. U oba slučaja, naime, otapanju je prethodio jedan topli dan kada temperatura ipak nije dostigla tačku smrzavanja, te je nakon toga uslijedio dan zahladnjenja. Glavna razlika između dva događaja je u tome što je 2019. godine topljenje trajalo dva dana. Štaviše, ono se nastavilo na nekoliko sati i tokom 31. jula.
- Ovako dobiveni podaci zapravo ukazuju na značaj meteorološke stanice na vrhu ledenog pokrivača Grenlanda, gdje je mjerenje pokazalo za ovo područje neobične temperature - rekao je profesor Kristofer Šuman (Cristopher Shuman) s Univerziteta u Merilendu.
Visoke temperature dovode do toga da se voda koja se stvara otopljavanjem ledenjaka koncentrira na površini ledenog pokrivača. To prikazuje i fotografija koju je NASA snimila 30. jula na sjeverozapadu Grenlanda.
Polje visokog zračnog pritiska koje je prešlo preko Aljaske u junu 2019. pokrenulo je val vrućina neviđenog intenziteta. Temperature koje su u nekim dijelovima Aljaske dostizale 26, pa i 32 stepena, oborile su više temperaturnih rekorda svih vremena.
Mapa prikazuje temperaturu zraka na visini od dva metra iznad tla osmog jula 2019. Najtamnije obilježena područja su ona na kojima je temperatura oko 32 stepena.
U mnogim dijelovima Aljaske temperaturu prati gust dim. Požari izazvani udarom groma na područjima oko Ferbenksa gore od 21. juna. Požari su se razbuktali i južno od prirodnog rezervata Kojuku 5. jula. Požari su obično najintenzivniji poslije podne, kada su temperature obično najviše.
Meteorolozi u Ferbenksu javili su da je vidljivost pala ispod 1.600 metara zbog dima, a senzori kvaliteta zraka u gradu bilježe nagli rast koncentracije čestica u zraku.
Do 9. jula na Aljasci je zabilježeno 38 velikih požara, koji su zahvatili ukupno 280.000 hektara - oko 52 posto cjelokupne površine koja je izgorjela u SAD tokom 2019., pokazuju podaci Nacionalnog međuagencijskog požarnog centra. Najveći požar na Aljasci je na području oko rijeke Hes. Izgorjelo je 69.827 hektara zemlje i to je ujedno najveći požar u SAD u 2019.
Evropa se bori s nezapamćenim toplotnim valom, koji je zabilježio rekordno visoke temperature u tri zemlje i već je povezan s najmanje pet smrtnih slučajeva.
Toplota razara sjevernu i zapadnu Evropu temperaturama koje su već zabilježile rekorde u Njemačkoj, Belgiji i Holandiji.
U Holandiji je najviša zabilježena temperatura bila u Ajdhovenu, gdje su nedavno izmjerena 39,3 stepena. Većina zemlje je pod narandžastim upozorenjem.
U Njemačkoj je živa prošle sedmice dostigla 41,5 stepeni, dok je u prijestonici izmjereno 42,6 stepeni.
U Belgiji je u četvrtak zabilježena rekordna temperatura od 41,8 stepeni, i to u mjestu u Begijnendijk, 30 kilometara istočno od Brisela.
Španija i Portugal bore se s požarima kako temperature rastu, a Italija je izdala upozorenja na požar.
Luksemburg, Italija i Švedska također se suočavaju s temperaturama višim od 30 stepeni.
U međuvremenu, nastavljaju gorjeti šumski požari koji već danima bjesne Sibirom uprkos svim naporima nadležnih da budu ugašeni.
Kako je naveo ruski ogranak "Greenpeacea", sada gori površina veća od 4,3 miliona hektara.
Rusko ministarstvo odbrane danas je saopćilo da su vojni avion Il-76 i helikopteri Mi-8 uspjeli ugasiti vatru na teritoriji većoj od 100.000 hektara u regionima Krasnojarska i Irkutska.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je dao naređenje da se i ruska vojska angažira u gašenju požara, a u pet regija proglašeno je i vanredno stanje.
