Debatu potpredsjedničkih kandidata Majka Pensa (Mike Pence) i Kemale Heris (Kamala Harris) obilježio je manji broj upadica i replika nego pri sučeljavanju Trampa (Trumpa) i Bajdena (Biden), a naglasak je bio na pandemiji koronavirusa, gorućem pitanju u izbornoj kampanji.

Prva predsjednička debata Trampa i Bajdena obilježena je stalnim upadicama u replike onog drugog, a osobni napadi spriječili su da Amerikanci dobiju uvid u to kako se misle suočiti s glavnim problemima, piše Hina, a prenosi Index.hr.

Sinoćnju debatu obilježio je puno manji broj upadica, a Pens i Heris preuzeli su ulogu glasnogovornika Trampa i Bajdena.

Debata se održala u Salt Lejk Sitiju, a republikanac i demokratkinja bili su udaljeni tri metra i odvojeni pleksiglasom.

Demokratkinja napadala Trampove odluke za vrijeme pandemije

Sučeljavanje je započelo temom o pandemiji koronavirusa.

Pens je branio Trampov odgovor na zdravstvenu krizu i rekao da je "Tramp odmah na prvo mjesto stavio zdravlje Amerikanaca" tako što je zabranio putovanja u Kinu.

Heirs smatra da su Trampove odluke "najveći neuspjeh neke predsjedničke administracije u historiji zemlje" što potvrđuje više od 210.000 mrtvih Amerikanaca.

- Minimizirali su ozbiljnost COVID-a 19 - rekla je Heris i dodala da i dalje "nemaju plan".

Trampovo postupanje u pandemiji koronavirusa ne odobrava 56 posto Amerikanaca, a 38 posto odobrava, pokazuju podaci najnovije ankete Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 2. do 6. oktobra.

Demokratska potpredsjednička kandidatkinja prozvala je Trumpovu administraciju jer želi pobiti Obamacare i poručila da će time biti pogođeni milijuni Amerikanaca.

Izbor sutkinje Vrhovnog suda, presuda Rou protiv Vejd

Republikanski predsjednik zatražio je da Senat potvrdi Beret (Barrett) za sutkinju Vrhovnog suda prije izbora 3. novembar, što bi u toj najvišoj sudskoj instanci SAD-a stvorilo konzervativnu većinu, sa šestero konzervativaca i troje liberala.

- Neka američki narod popuni mjesto u Bijeloj kući pa ćemo mi mjesto u Vrhovnom sudu - poručila je Heris.

Demokrati strahuju da će se izborom Ejmi Koni Beret (Amy Coney Barrett) u Vrhovni sud ugroziti presuda iz 1973. o legalizaciji pobačaja diljem SAD-a.

Pens nije htio odgovoriti koji će stav zauzeti po tom pitanju ako se o njemu ponovno bude odlučivalo u saveznoj državi Indijani, njegovom rodnom mjestu, ali je rekao da se veseli izboru Beret.

Heris je jasno podržala pravo na pobačaj.

- Uvijek ću se boriti za to da žene same donesu odluku o svom vlastitom tijelu - rekla je senatorica iz Kalifornije.

Rasne napetosti u zemlji

Rasizam i policijska brutalnost izašli su na vidjelo ove godine nakon ubistva Afroamerikanaca Džordža Flojda (George Floyd) i Brijone Tejlor (Breonne Taylor).

Heris je rekla da je život medicinske sestre Brijone Tejlor oduzet "nepravedno, tragično i nasilno" i podsjetila na prosvjede diljem zemlje zbog smrti Flojda.

- Loši policajci su loši za dobre policajce - rekla je bivša tužiteljica.

Heris je iskusna političarka od koje se očekuje da će privući glasove afroameričke zajednice, najodanijih birača Demokratske stranke.

Njihovi glasovi spasili su Bajdena na predizborima u Južnoj Karolini u februaru i bit će ključni u državama kao što su Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin u kojima je Tramp 2016. tijesno pobijedio, a u kojima sada po anketama zaostaje za Bajdenom.

Klimatske promjene, porezi

Pens je upozorio da će se Bajden i Heris vratiti Pariškom klimatskom sporazumu i uništiti gospodarstvo. Optužio ih je da žele "povećati porez i pokopati gospodarstvo novim zelenim sporazumom". Tvrdi da će tako ostati bez posla stotine hiljada ljudi.

Heris je uzvratila da Bajden neće povećavati porez nikome tko zarađuje manje od 400.000 američkih dolara godišnje. Iskoristila je priliku da prozove Trampa zbog neplaćanja poreza.

- Američka javnost ima pravo znati tko utječe na predsjednikove odluke - rekla je Heris.

New York Times nedavno je objavio da je Tramp platio samo 750 dolara poreza na dohodak u 2016. i 2017. te da nije platio porez na dohodak u 10 godina od proteklih 15 godina, unatoč tome što je 2018. od svojih reality emisija i drugih licenciranih projekata zaradio 427,4 miliona dolara.

Pens je demantirao medijske napise i prozvao ih "neistinitima" i rekao da je Tramp odgovoran za jačanje američkog gospodarstva u svom mandatu.

Heris mu je uzvratila da Bajden snagu američkog gospodarstva mjeri snagom američkog radnika i američke obitelji i dodala da je cilj demokrata ulagati u održivi razvoj i zelenu ekonomiju.

- Nekada je naša zemlja vjerovala u znanost i ulagala u razvoj i istraživanja - poručila je Heris.

Trampov "unilateralni pristup vanjskoj politici"

Trampov odnos prema Kini "rezultirao je gubitkom američkih života, američkih poslova i američkog položaja u svijetu - rekla je Heris.

Također je optužila Trampa za udaljavanje od prijatelja i približavanje diktatorima, spomenuvši ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodala je da je Tramp zauzeo "unilateralni pristup vanjskoj politici", a Ameriku smatra "manje sigurnom" zemljom otkako se SAD povukao iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila iz 2015.

Pens je ponovio da Trampova administracija smatra da je Kina odgovorna za zdravstvenu krizu u svijetu.

- Kinu treba kriviti za koronavirus. Predsjednik Tramp nije sretan zbog toga, to je jasno dao do znanja - rekao je Pens.

Zašto je ovo najvažnija debata u američkoj historiji?

Prošlosedmičnu debatu Trampa i Bajdena pratilo je 73 miliona gledatelja.

Debate potpredsjedničkih kandidata u pravilu se prate s manjim zanimanjem, ali ne i u ovom slučaju.

U trenutku kada je i Tramp bio zaražen koronavirusom, debata Pens-Heris dobila je nenadano na važnosti, s obzirom da je Pens ipak bliže Bijeloj kući nego je to bio prije Trampove zaraze koronavirusom.

No Tramp, unatoč zarazi, umanjuje opasnost koronavirusa i u srijedu se vratio u Ovalni ured.

Debata u Salt Lejk Sitiju održala se u vrijeme kada nacija samo klizi iz jedne krize u drugu.

Jedinstvena politička situacija navela je Džona Hjudaka Johna Hudaka s Brookings Institutiona da nazove debatu u Juti "najvažnijom potpredsjedničkom debatom u američkoj historiji".