Suosnivač talibanskog pokreta Mula Abdul Ghani Baradar vodit će novu afganistansku vladu, rekli su u petak izvori iz tog pokreta, dodajući da će ta informacija uskoro biti i objavljena, piše Jutarnji.hr.

Baradaru, koji vodi politički ured talibana, na visokim položajima u vladi pridružit će se i Mula Mohamad Jakub, sin preminulog talibanskog utemeljitelja Mule Omara, i Šer Mohamad Abas Stanekzai, rekla su tri izvora.

Borbe još traju

-Svi najviši čelnici stigli su u Kabul, gdje su u posljednjoj fazi pripreme za objavu nove vlade - rekao je talibanski zvaničnik Rojtersu, pod uvjetom da ostane anoniman.

Talibani, koji su zauzeli Kabul 15. avgusta nakon što su osvojili veći dio zemlje, naišli su na otpor u dolini Pandžšir, sjeverno od glavnoga grada, uz izvještaje o teškim borbama i žrtvama.

U Pandžširu je nekoliko hiljada boraca regionalnih milicija i ostaci vladinih oružanih snaga pod vodstvom Ahmada Masuda, sina bivšeg zapovjednika mudžahedina Ahmada Šaha Masuda.

Čini se da su pokušaji pregovaranja o nagodbi propali, a dvije strane jedna drugu krive za neuspjeh.

Legitimitet vlade u očima međunarodnih donatora i ulagača bit će ključan za ekonomiju koje se bori sa sušom i posljedicama razaranja u sukobu u kojem je ubijeno oko 240.000 Afganistanaca.

Humanitarne organizacije upozorile su na nadolazeću katastrofu, a ekonomija, koje se godinama oslanja na milione dolara inozemne pomoći, blizu je kraha.

Glad će pogoditi milione ljudi

Mnogi Afganistanci borili su se da prehrane porodice usred velike suše, prije nego što su talibani preuzeli vlast, a glad bi sada mogla pogoditi milione ljudi, kažu agencije za pomoć.

-Od 15. avgusta vidjeli smo kako se kriza ubrzava i pojačava, s ekonomskim kolapsom koji prijeti ovoj zemlji - rekla je za Rojters iz Kabula Mary-Ellen McGroarty, voditeljica Svjetskog programa za hranu u Afganistanu.

Talibani su provodili radikalni oblik šerijata ili islamskog zakona kada su vladali od 1996. do 2001. godine.

No, ovaj put, pokret pokušava svijetu predstaviti umjerenije lice, obećavajući da će štititi ljudska prava i suzdržati se od odmazde nad starim neprijateljima.

Sjedinjene Države, Evropska unija i drugi sumnjaju u njihove garancije, te naglašavaju da formalno priznanje nove vlade i ekonomska pomoć ovise o njihovim postupcima.