Placebo efekt je fascinantno polje istraživanja. Efekt vrlo dobro ilustrira moć ljudske psihe. Efekt se javlja kada se zdravlje ispitanika poboljša, iako je dobio pilulu bez farmakološkog djelovanja – dakle placebo, piše "Deutsche Welle".

Homeopatija koristi ovaj efekt, jer njeni lijekovi ne sadrže aktivni sastojak koji se može otkriti.

Ali, placebo efekt postoji i u obrnutom smislu tzv. nocebo. Riječ izvedena od latinskog „nocere“ znači naškoditi. O nocebo efektu se govori kada navodno liječenje izazove negativne posljedice. Ispitanici osjećaju tipične neželjene efekte, koji se očekuju od lijeka koji uopće nisu dobili.

A da sve bude malo kompliciranije: čak i kada pacijenti dobiju farmakološku tvar javlja se placebo ili nocebo efekt. U jednom određenom okviru, nocebo se javlja kod svake terapije, jer svaka pacijentica ili pacijent ima drugačija očekivanja od terapije. Onaj ko računa da će mu nakon što uzme lijek biti muka, najčešće mu i bude muka. No, naravno da je teško dokazati ovaj efekt.

Ono što je mjerljivo, pronašao je tim stručnjaka iz SAD-a i Njemačke, koji je sistematski tražio nocebo efekte u studijama o cjepivu protiv koronavirusa. Gotovo svaka treća osoba, koja nije dobila cjepivo, se usprkos tome žalila na reakcije koje su tipične za određena cjepiva.

Opsežna studija

Julia Has (Haas) i Sarah Balu (Ballou), stručnjakinje za placebo na Harvard Medical School u Bostonu, su s Friederike Bender, psihologinjom sa Sveučilišta u Marburgu i drugim medicinarima iz SAD-a analizirale 12 studija s ukupno 45.380 testiranih osoba starijih od 16 godina. 22.578 njih primilo je placebo, koji nije sadržao druge aktivne sastojke. Obično je bio u pitanju solna otopina.

Sve studije su bile završene prije 14. jula 2021. godine. Studije, u kojima su grupe primale druga cjepiva ili adjuvanse, bile su razvrstane od samog početka. Adjuvansi su aditivi, koji se obično nalaze u cjepivima i njihov zadatak je da pojačaju učinkovitost.

Znanstvenici su objavili rezultate u časopisu Američkog medicinskog saveza (JAMA).

Mnoga neželjena djelovanja nemaju nikakve veze s cjepivom

Čak 35,2 posto ispitanika iz placebo grupe je nakon prve doze cjepiva izvijestilo o takozvanim sistemskim neželjenim učincima, od kojih se 19,3 posto žalilo na glavobolju a 16,7 posto na umor. To su bila najčešća neželjena djelovanja.

Njih 16 posto se žalilo na lokalna nesistemska neželjene učinke. Na primjer jedan dio njih se žalio na ukočenu ruku, otok, bol ili upalu na mjestu uboda. Nakon druge placebo doze 31,8 posto se žalilo na sistemske a 11,8 posto na lokalne neželjene efekte.

U usporedbi s tim, neželjeni efekti kod osoba koje su zaista primile cjepivo su bili češći: 46,3 posto njih se nakon prve doze žalio na sistemske neželjene efekte, a 66,7 na lokalne neželjene efekte. Nakon druge doze taj postotak je porastao, pa se 61,4 posto žalilo na sistemske a 72,8 posto na lokalne neželjene efekte.

Koliko noceba doživljavaju cijepljeni?

Kao što smo već rekli, placebo i nocebo efekti se javljaju kod svake terapije, dakle i kada pacijenti dobivaju efikasan lijek. S obzirom na snažne nocebo efekte primijećene kod cijepljenja, pred znanstvenicima je izazovno pitanje: koliko je zapravo snažan nocebo efekt kod ljudi koji su primili cjepivo? I može li se izračunati teoretski dio nocebo efekta u neželjenim efektima kod cijepljenih?

Da, može, smatraju Has, Balu i Bender zajedno sa svojim partnerima na istraživanju. Za to su izračunali udio nocebo efekta kod necijepljenih i prenijeli taj dio na cijepljene.

To je dovelo do nevjerojatnih rezultata: čak i kod osoba koje su primile cjepivo, nocebo efekt je u razdoblju promatranja neželjenih učinaka bio dominantan.

Ovaj udio je poslije prve doze cjepiva u sistemskim neželjenim efektima bio 76 posto a kod lokalnih neželjenih učinaka 24,3. Nakon druge doze ove vrijednosti su doduše opale, ali ipak je 51,8 posto imalo sistemske neželjene efekte, a 16,2 posto lokalne.

Zapažanja ukazuju na to da očekivanje primatelja cjepiva ima snažan utjecaj na percepciju neželjenih efekta. Međutim, također bi bilo pogrešno iz ovoga zaključiti da najčešće umišljamo neželjene efekte. Jer, placebo i nocebo efekti proizvode objektivno mjerljive simptome.

Simptome dakle pokreću naša vlastita očekivanja a ne lijekovi. Ali, to mi kao pacijenti ne možemo znati. Ali, mi ipak točno znamo što osjećamo, piše "Deutsche Welle".