Evropska unija i Sjedinjene Američke države su se ujedinili u kažnjavanju Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Sudeći prema dostupnim informacijama, ruska vojska se preračunala i naišla na puno jači otpor nego što su očekivali. Nijedan važniji grad još nije okupiran i vojska je izgubila zalet, piše Index.

Osim konvencionalnog rata odvija se i onaj ekonomski, u kojem EU i SAD mogu sudjelovati za razliku od rata na terenu. Uvedene su sankcije ruskom finansijskom sektoru i oligarsima te će biti izbačeni iz globalnog sistema finansijske komunikacije. Mete su još transportni te energetski sektor, a otežano je i nabavljanje elektronske opreme. Posebno će da zaboli otežavanje nabavke dijelova za održavanje naftnih i plinskih postrojenja, o kojima Rusija ovisi i u najboljim vremenima.

Sankcije su uveli ili najavili njihovo uvođenje još Australija, Novi Zeland, Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Južna Koreja i Singapur.

Japan će uvesti niz sankcija protiv ruskih finansijskih institucija, vojnih organizacija i pojedinaca, najavio je u petak premijer Fumio Kišida (Kishida). Mjere uključuju zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca i finansijskih institucija uz zabranu izvoza ruskim vojnim organizacijama.

Veliki broj zemalja je uveo sankcije

Australija je uvela sankcije ruskim oligarsima i 300 članova ruskog parlamenta Dume, a najavljeno je i širenje sankcija na Bjelorusiju. Novi Zeland zabranjuje izvoz vojsci i vojnim organizacijama. Tajvan još nije specificirao koje će sankcije uvesti sa svoje strane, ali nagađa se da bi se kao jedan od najvećih proizvođača čipova mogao fokusirati na taj segment.

Južna Koreja zabranjuje izvoz elektronike, čipova, računara, komunikacijske i navigacijske opreme, avionske i pomorske opreme te senzora i lasera. Pomoć će od Južne Koreje dobiti i EU jer je ta država najavila prodaju strateških naftnih rezervi te nafte i plina nabavljenih preko LNG-a, što će pomoći u stabilizaciji cijene tih sirovina u EU.

Singapur se kao važno finansijsko središte priključio finansijskim sankcijama, a ograničit će i trgovinu proizvodima koji se mogu koristiti kao oružje za rat u Ukrajini.

Iako je još rano za procjenjivati pravi učinak sankcija na privredu Rusije, pogotovo jer je velik dio njih tek najavljen i nisu ni mogle imati uticaja, sama očekivanja finansijskog i trgovinskog sektora već su snažno pogodila rusku privredu. Nacionalna valuta gubi na vrijednosti, berza je u padu, zamrznute su devizne rezerve, ljudi čekaju u redovima ispred bankomata i banaka da podignu rublje i zamjene ih za dolare ili eure. Jedino što bi moglo spasiti Rusiju je zlato.

Ruska nacionalna valuta rubalj izgubila je preko 30% svoje vrijednosti. Početkom godine se tečaj rublja kretao oko 75 za jedan dolar, a trenutni važeći tečaj je oko 100 rubalja za jedan dolar. Većina pada se dogodila u zadnjih nekoliko sati. A to je samo reakcija na najavu finansijskih sankcija.

Ruske banke su isključene iz SWIFT-a

Centralna banka Rusije je kupila milion rubalja da bi stabilizirala tečaj, ali ni to nije bilo dovoljno da spriječi nagli gubitak vrijednosti. Referentna kamatna stopa, koju određuje centralna banka i prema kojoj se ravnaju sve banke u državi za određivanje kamata na kredite, više je nego udvostručena.

Podizanje referentne kamatne stope s 9.5 % na 20% je reakcija Centralne banke Rusije na nagli pad vrijednosti nacionalne valute. Također je savjetovala izvoznim kompanijama da prodaju strane valute što prije zbog pada vrijednosti rublja.

Odluka je donesena na hitnom sastanku u ponedjeljak ujutro prije početka trgovanja, ali nije uspjela zaustaviti kolaps rublja nakon otvaranja tržišta. Centralna banka je poručila da će to omogućiti "podršku finansijskoj i cjenovnoj stabilnosti te zaštitu štednje građana od deprecijacije (pada vrijednosti)".

U bjesomučnom trgovanju koje je uslijedilo nakon otvaranja tržišta, rubalj je pao na više od 100 za dolar. Rusi su pokrenuli tzv. "stampedo na banke", žureći podići novac s računa zbog straha da će se ograničiti novac koji se može preuzeti u bankama ili da će čak uslijediti kolaps ruskog bankarskog sektora. Redovi ispred bankomata i poslovnica banaka diljem Rusije su sve duži.

Zamrznuto je 40% od 630 milijardi međunarodnih rezervi i velike ruske banke su isključene iz SWIFT-a, međunarodnog sistema komunikacije u financijskom sektoru preko kojega se odvija većina svjetskog prijenosa novca među financijskim institucijama.

Rusko ministarstvo financija je priopćilo da će tvrtkama naložiti da prodaju najmanje 80% zarade u devizama na domaćem tržištu, tj. natjerat će ih da kupuju rublje, stvarajući tako potražnju za nacionalnom valutom i zaustavljajući njen pad.

Očajnički potezi Centralne banke

To spada u očajničke poteze Centralne banke Rusije jer joj je zbog zamrzavanja deviznih rezervi ozbiljno ograničeno intervenisanje u tržište sa svrhom zaustavljanja pada tečaja rublja. Standardna politika bi bila da Centralna banka Rusije prodaje devize na ruskom tržištu, čime stvara potražnju za nacionalnom valutom rubljom i stabilizira tečaj. No zbog zamrznutih deviznih rezervi ona to ne može efikasno raditi pa prisiljava izvozne kompanije da prodaju devize i kupuju rublje umjesto nje.

Trgovanje na berzi je zaustavljeno isti dan kada je Rusija napala Ukrajinu, u jutarnjim satima na utorak, a isto je napravila berza u Sankt Peterburgu.

Moskovska burza je pala 30% nakon ponovnog otvaranja, s vrijednosti berzovnog indeksa 3000 na 2000 bodova (trenutno na oko 2500 ), dok je MSCI indeks dionica ruskih kompanija kojima se trguje u Londonu i New Yorku pao za 45%. Čak je zabranjeno strancima da prodaju dionice.

Situacija se mijenja iz dana u dan po pitanju finansijskog tržišta u Rusiji. Uvode se mjere na dan-dva pa se ukidaju, prisiljava kompanije da posluju na način koji određuje Centralna banka Rusije, djelimično ili potpuno zabranjuje trgovanje na nekoliko sati.

Uglavnom se mjere svode na pokušaj održavanja kakve-takve stabilnosti financijskog sektora i traže se optimalne politike za taj cilj. Puno toga se svodi na metodu pokušaja i pogreške, a vode se politike o kojima se ne bi ni razmišljalo u normalnim vremenima jer predstavljaju grubo kršenje normalnih pravila na finansijskom tržištu.

Postoje zalihe zlata

Stvara se dojam kako se Rusija približava sustavnom financijskom kolapsu. Redovi ispred bankomata i banaka stanovništva Rusije, koje pokušava što prije podignuti rublje sa svojih računa i prodati ih za dolar ili euro, pokazatelj su toga da Rusi ne vjeruju u stabilnost svoje valute. Više povjerenja imaju u dolar i euro.

Ista situacija se događa prilikom svakog kolapsa nacionalnih valuta. Stanovništvo panično mijenja nacionalnu valutu za neku stabilniju, uglavnom dolar, da bi sačuvali svoju financijsku imovinu od pada vrijednosti. Taj se proces primjerice zadnjih godina događao u Venezueli, gdje je dolar postao "čvrsta valuta" koju građani te zemlje preferiraju. Možda mrze SAD, ali dolar im je drag.

Ipak, Rusija ima i 2300 tona zlatnih rezervi. Prema količini zlatnih rezervi Rusija je peta država na svijetu, iza SAD-a (8133 tone), Njemačke (3359 tona), Italije (2452 tone) i Francuske (2436 tona). Još od 2014., kada je imala 1000 tona zlata, počela je ubrzano povećavati svoje zlatne rezerve. Središnja banka Rusije je objavila da će nastaviti kupovati zlato na domaćem tržištu. Ako nešto spasi Rusiju od financijskog kolapsa, to će biti zlato.

Ovo je ipak tek početak sankcija i tek reakcija na najave. Direktni efekti se još nisu osjetili. Kina u ovom slučaju ne može spasiti Rusiju jer nema razvijeno financijsko tržište kao Zapad, a i sama se bori s problemima na nekretninskom tržištu i oko dovođenja u red tzv. "shadow bankinga". Kada sankcije ostvare svoj puni udar, pitanje je hoće li i zlato biti dovoljno da spasi Rusiju od financijskog kolapsa.