Grčka je inače omiljena turistička destinacija za Ruse i Ukrajince. Sada je sve drugačije. Posljedice rata u Ukrajini osjeća i Grčka, piše Deutsche Welle.
- Trebalo mi je šest dana da izađem iz Ukrajine. Niko nije vjerovao da će stvarno doći do rata. Ali kada sam tri dana nakon početka napada ruske vojske u pet sati ujutro u centru Kijeva čula eksploziju, shvatila sam: invazija je stvarnost - rekla je Šapoval.
Nadja Šapoval priča o svom bijegu drhtavim glasom. Spakirala je samo ono najnužnije, dokumente i nešto gotovine, sjela je u svoj automobil i vozila više od 2.000 kilometara do Atene, ka svom suprugu, koji je ondje profesionalni nogometaš u klubu PAE Ionikos.
- Sada se angažiram za pomoć Ukrajini (helpukraine.gr) i pokušavam pomoći drugima koji su pobjegli ili se još uvijek nalaze u Ukrajini - rekla je ona.
Od početka rata u Grčku je stiglo više od 15.000 izbjeglica. Mnogi su stigli svojim automobilom preko Rumunije i Bugarske, kao Nadja Šapoval. Samo pet kilometara iza bugarsko-grčke granice nalaze se dva kampa u kojima je moguće prenoćiti.
- Mi imamo u Grčkoj veliku ukrajinsku zajednicu, ovdje živi oko 20.000 Ukrajinaca. Mnoge izbjeglice smještene su kod prijatelja i rodbine", priča Stella Nanou, glasnogovornica UNHCR-a u Grčkoj.
Premijer Kiriakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis) ističe da je Grčka na strani Ukrajine i podržava njezinu borbu za slobodu i demokraciju. Veze između Grčke i Ukrajine posebno su tijesne: još od 18. stoljeća u Ukrajini živi velika grčka manjina. Većina ih, više od 90.000, živi oko Mariupolja. U napadima ruske vojske na taj grad poginuli su i Grci.
Grčka je, pored Turske, najomiljenija destinacija ruskih turista. Kada je 24. februara počeo rat, Grčka je, kao i druge europske zemlje, zatvorila svoj zračni prostor za ruske zrakoplove. Turisti koji su se nalazili u zemlji nisu mogli kući. No onda je većina njih uspjela otputovati preko Turske i Srbije.
Ruska ambasada u Ateni izrazila je na Twitteru zabrinutost zbog prijetnji i uvreda kojima su izloženi Rusi u Grčkoj.
- Mi pokušavamo biti neupadljivi. Mnogi od nas se srame zbog toga što Putin radi. Mi suosjećamo s Ukrajincima – to je rat političara. On nema ništa s normalnim ljudima - kaže za DW jedan Rus u Ateni koji je želio ostati anoniman.
Grčka provodi sankcije EU-a protiv Rusije. Posljedice neposredno trpi turistička branša. Rusi su otkazali planirana putovanja. Grčki ministar turizma Vasilis Kikilias (Vassilis Kikilias) pokušava širiti optimizam i kaže da gubici neće biti veliki.
- Prije 2013. smo imali 1,2 miliona ruskih gostiju u Grčkoj. No već nakon aneksije Krima broj gostiju se smanjio za 50 posto i ta se tendencija nastavila do danas. Dakle, rusko tržište za turizam u Grčkoj ne igra veliku ulogu - istaknuto je.
Hotelijer Konstantinos Stroutzos nije tako optimističan. On vodi jedan luksuzni hotel na otoku Kreta.
- Grčka će osjetiti posljedice rata u Ukrajini. Rezervacije iz Ukrajine, Rusije, ali i Poljske su praktički nestale iz naših sustava. Putovanja koja su već bila rezervirana, sada su otkazana. Ljudi se jednostavno boje - kaže Stroutzos za DW.
- Mi vidimo jednu humanitarnu katastrofu i paralelno osjećamo posljedice po globalno gospodarstvo. Cijena nafte će vršiti pritisak na aviokompanije koje se još bore s gubicima uslijed pandemije koronavirusa - dodao je.
Grigoris Tasios, predsjednik grčkog Udruženja hotelijera, izrazio je u jednom televizijskom intervjuu spremnost grčkih vlasnika hotela da ponude smještaj izbjeglicama.
- Mi smo spremni primiti izbjeglice. I mi im ne nudimo samo smještaj, nego i posao u hotelima, ako žele - kaže Tasios.
Giorgios Kaloutsakis, vlasnik luksuznog hotela Abaton Island, nada se da će turistički radnici i u Grčkoj i u drugim zemljama u Europi pokazati jasan stav.
- Novac koji potrošimo za naše odmore ne bi trebao nigdje pomagati režime koji krše društvene i kulturne norme ili čak dovode u opasnost svjetski mir. Ja zahtijevam da mi vlasnici hotela i svi koji rade u turizmu u skladu s tim pokažemo svoj stav, bez obzira na posljedice koje bi to moglo imati za naše goste ili partnere - ističe.
Nadja Šapoval želi da Europa učini više za njezinu domovinu.
- Kijev je od Berlina udaljen samo dva sata leta. Koliko još ljudi mora umrijeti da se nešto dogodi? Danas je to Ukrajina. ŠtA će biti sljedeće - upitala je ona, piše DW.